1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Budućnost financiranja sporta

Lutz Kulling/Nenad Kreizer 12. studenoga 2013

Njemački vrhunski sportaši nalaze se u raskoraku između očekivanja i stvarnih mogućnosti. Politika financira neprofesionalni sport, ali je oblik financiranja pod udarom kritika.

https://p.dw.com/p/1AFJc
Bacač diska
Foto: AP

Kada se u Njemačkoj govori o vrhunskom sportu, prije ili kasnije razgovor dođe i do broja osvojenih medalja. Tako je i Gerherd Böhm, koji je pri ministarstvu unutarnjih poslova zadužen za područje sporta, na nedavnoj 3. sportskoj konferenciji medijske kuće Deutschlandfunk objasnio pod kakvim pritiskom stoje vrhunski sportaši. "Politika ne daje nikakve direktive o tomu koliko medalja na nekom natjecanju treba biti osvojeno. No očekivanja javnosti su visoka. Olimpijska momčad je dobra jedino ako se kući vrati s mnogo medalja", rekao je Böhm.

Nema ultimatuma

Ministarstvo unutarnjih poslova dodjeljuje više od polovice od 250 milijuna eura koliko će ove godine biti izdvojeno za subvencioniranje sporta u Njemačkoj. No sporni su još uvijek odnosi između Njemačkog olimpijskog sportskog saveza (DOSB) i pojedinih sportskih saveza. "O tomu kakvi se sportski uspjesi očekuju od pojedinih saveza ne postoje nikakve smjernice nego se govori o realnim očekivanjima", kaže predsjednik DOSB-a Michal Vesper. "Tako nešto je jednostavno sastavni dio vrhunskog sporta, da se postave nekakvi ciljevi", kaže sportski dužnosnik.

Michael Vesper
Michael Vesper - Nitko nije uskraćenFoto: picture-alliance/dpa

Savezima koji podbace u ispunjavanju očekivanih ciljeva se ne krate sredstva nego se pokušava, kako naglašava Vesper, analizirati zbog čega očekivani rezultati nisu postignuti. Nekadašnja politika koja je počivala na principu "koliko medalja - toliko novaca" više nije aktualna. To je najbolje vidljivo na primjeru atletičara i plivača koji su posljednjih godina podbacili, ali im zbog toga nisu kraćena sredstva.

No pritisak na kraju ipak ostaje na samim sportašima. Prema jednoj studiji Visoke škole za sport iz Kölna objavljenoj početkom godine vrhunski sportaši su skloniji depresijama od ostatka stanovništva. Neki otvoreno govore o velikom pritisku koji se na njih vrši. Mnogi su se pomirili s činjenicom da zbog sporta gube mnogo u privatnom životu, kasnije završavaju školovanje, a time i kasnije počinju uplaćivati u mirovinske fondove pa su im kasnije i mirovine manje.

Sustav po uzoru na DDR

Sportaši koji djeluju u nekom od profesionalnih sportova, poput nogometaša, hokejaša na ledu ili tenisača, žive u nekom svom, financijski drugačijem, svijetu. Za sve ostale koji se bave manje unosnim sportovima izvori financiranja nalaze se negdje drugdje. Pored direktnih subvencija DOSB-a jedno od popularnijih oblika financiranja kombiniranja kompliciranog života vrhunskih sportaša i radne svakodnevice je i zapošljavanje u državnim službama poput policije ili vojske. No upravo ovakav oblik državnog upravljanja sportom mnoge navodi na kritike da se radi o zastarjelom modelu koji je progutalo vrijeme. "To je često pokušaj kopiranja modela koji je vladao u Istočnoj Njemačkoj", kritizira Arne Güllich, profesor sa Sveučilišta u Karlsruheu, postojeći model financiranja vrhunskog sporta u Njemačkoj. On također smatra da je takav oblik financijski izuzetno neučinkovit.

Problematičan je za mnoge i kolektivni duh koji je, kako smatra Arne Güllich, ostatak hladnoratovskog razmišljanja. No i za visoke sportske dužnosnike poput predsjednika DOSB-a i bivšeg političara Zelenih Michaela Vespera u prvi plan sve više dolazi sportaš kao pojedinac a ne kao nacionalni stroj za proizvodnju medalja. No želja za sportskim uspjesima je svojstvena i sportašima-individualcima. "Želja za uspjehom mora biti tu. Naivno je vjerovati da neki sportaš nastupa sa željom da bude posljednji", kaže Vesper. I tu želju za uspjehom treba podržavati, ali u granicama. Nedavno objavljena studija o dopingu u Zapadnoj Njemačkoj pokazuje da se i u ovoj zemlji provodio doping u velikom stilu. Dosad se smatralo da je doping uz odobravanje najviših instanci nešto što se događalo samo na istoku. Istodobno kritičari dvoje oko iskrenosti poziva najviših dužnosnika na borbu protiv dopinga ukazujući na činjenicu da Nacionalna anti-doping agencija (NADA) financijski jedva sastavlja kraj s krajem. Budućnost financiranja sporta, kako poručuju predstavnici sponzora na slobodnom tržištu, umnogome će ovisiti o tome koliko će sport uspjeti zadržati svoj dosadašnji imidž koji se zasniva na toleranciji i "fair playu".

Skakač u vodu
Jedan od sportova koji živi od državnih subvencijaFoto: picture-alliance/dpa