1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bruxelles problem graničnih kontrola prepušta Hrvatskoj i Sloveniji što znači: pripremite se na dugo čekanje

Dok Europska komisija ustraje na dosljednoj primjeni novih schengenskih pravila, Hrvatska poziva na njihovu suspenziju. A kaos na granicama postaje svakodnevica.

Europska komisija zasad i ne pomišlja na izmjenu novih pravila o strožim graničnim kontrolama na schengenskim granicama, iako njihova primjena opet, uoči Uskrsa, izaziva kaos na hrvatsko-slovenskoj granici. O problemima i prvim iskustvima u primjeni nove uredbe u srijedu su u Bruxellesu raspravljali stručnjaci iz država članica. Europska komisija pokazala je određeno razumijevanje za početne teškoće, ali je i ustrajala na njezinoj dosljednoj provedbi. 

Europski povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos uvjeren je da će se „prvi poremećaji" u primjeni uredbe brzo riješiti, ali nije objasnio kako, prepuštajući rješavanje tog problema „dijalogu" Hrvatske i Slovenije. Hrvatski premijer Andrej Plenković pozvao je pak Sloveniju da slijedi primjer Hrvatske i privremeno suspendira striktne kontrole svih putnika i prijeđe na ciljane kontrole, poručujući da je striktno provođenje schengenske uredbe za Hrvatsku kao turističku zemlju „neodrživo".

Slovenija, međutim, kao članica Schengena ustraje na primjeni sporne uredbe. Slovenske vlasti obavijestile su Bruxelles da će ciljane kontrole provoditi samo u slučaju velikih gužvi i zastoja, poručujući putnicima da se pripreme na kolone i čekanja, koje su u blagdansko vrijeme „uobičajene". Suspenzija schengenske uredbe osjetljivo je pitanje za Sloveniju, koja je čuvar vanjske granice Schengena. Dosljednom primjenom novih pravila na schengenskoj granici s Hrvatskom vlasti u Ljubljani nadaju se da će privoljeti  Austriju na povlačenje graničnih kontrola na austrijsko-slovenskoj granici.

Politička mjera

Kroatien Jozo Rados (Denis Romac)

Jozo Radoš

Kolikogod se stroge kontrole na hrvatsko-slovenskoj granici možda čine apsurdnima, s obzirom na to da su i Hrvatska i Slovenija članice EU, one ipak imaju formalno opravdanje. Hrvatska još nije članica schengenske zone, a nova i stroga schengenska pravila donesena su na inzistiranje najvećih članica EU nakon prošlogodišnjih terorističkih napada u nizu europskih gradova. Zato je sigurno da će Europska komisija ustrajati na provedbi nove uredbe, premda hrvatski europarlamentarac i nekadašnji hrvatski ministar obrane Jozo Radoš, koji je upućen u sigurnosnu dimenziju ovog problema, ocjenjuje kako je riječ o mjeri s vrlo problematičnim i upitnim učincima.

„Riječ je o političkoj mjeri, koja je ujedno i birokratski najjednostavnija. Puno je lakše provjeravati baze podataka na granicama nego rješavati problem terorizma na njegovim izvorima ili uspostaviti bolju suradnju obavještajnih agencija i policija europskih članica, što bi povećalo unutarnju sigurnost. No, za to nema političke volje", upozorio je Radoš i dodao da uredba, unatoč birokratskoj jednostavnosti, ima teške posljedice na promet, a time i na život ljudi.

U djelotvornost strogih kontrola na schengenskim granicama u otkrivanju terorista ozbiljno dvoji i stručnjak za sigurnost i analitičar portala Obris Igor Tabak, smatrajući da je riječ je o mjerama kojima Europa pokušava nadomjestiti obavještajno-sigurnosni rad na području borbe protiv terorizma.

„Riječ je o mjerama kojima se teret sigurnosti i borbe protiv terorizma sa zemalja u kojima je dolazilo do napada pokušava prebaciti na nekog drugog. I imajući u vidu s koliko su originalnih europskih putovnica teroristi proteklih godina baratali, postoje, na žalost, veliki izgledi da ovakav sustav kontrola na schengenskim granicama neće spriječiti napade kojima su izložene neke europske zemlje", objašnjava Tabak. 

 

Račun za štetu

Igor Tabak Militärexperte aus Kroatien (Jovica Drobnjak/Novosti)

Igor Tabak

Prema njegovim riječima, hrvatsko-slovenska granica osobito je osjetljiva na sezonske udare i stvaranje zastoja zbog turističkog karaktera hrvatskog gospodarstva. Tabak je uvjeren da su gužve kojima svjedočimo sada uoči Uskrsa samo uvod u puno veće gužve i zastoje tijekom udarnih turističkih mjeseci, kada će strogi režim na granici pogoditi i državljane velikih europskih zemalja koji će dolaziti u Hrvatsku.

A to će onda, uvjeren je, ubrzati promjene sadašnjeg režima. A ako kojim slučajem do promjena ne dođe, Tabak smatra da bi račun za štetu Hrvatska trebala ispostaviti Europskoj uniji i Europskoj komisiji: „Činjenica je da EU već neko vrijeme pokušava schengenske probleme prebaciti na vanjske članice EU-a. Kada granične države zbog toga pretrpe štetu, onda je to i europski problem, a štetu netko mora platiti".

I Radoš smatra da bi sporna uredba zbog negativnih iskustava brzo mogla doživjeti određene korekcije. „Ova će mjera vjerojatno biti ublažena, kako bi se izbjegao prometni kolaps, a sačuvala njezina suština. Sama mjera nije nelogična i njezin je cilj povećanje sigurnosti, iako je neobično da prometni problemi nisu anticipirani", upozorava europarlamentarac.

Treba li Hrvatska očekivati namjerne opstrukcije od strane Slovenije, s obzirom na izjave slovenskog šefa diplomacije Karla Erjavca koji je prije nekoliko mjeseci najavljivao blokadu hrvatske turističke sezone na slovenskim granicama? „Iskustvo nas uči da možemo očekivati poteškoće sa slovenske strane, no u ovoj situaciji ipak postoji razlika. Riječ je o problemu koji pogađa i Sloveniju i slovenske građane, iako je Hrvatska pogođena u većoj mjeri. Zato se nadam da dodatnih problema sa slovenske strane ipak neće biti", zaključuje Radoš.

 

Preporuka uredništva