Bruxelles planira trošiti više novca
11. veljače 2004Oglas
Unatoc upozorenjima iz Berlina i Beca Europska komisija znatno ce povecati izdatke Europske Unije u iducih nekoliko godina. Jucer je predsjednik Europske komisije Prodi pred Europskim parlamentom u Strassbourgu predstavio prijedlog za financijski okvir europskog proracuna za kojeg bi se u razdoblju izmedu 2007. do 2013. godine u prosjeku izdvajalo 1,22 posto bruto iznosa nacionalnog dohotka. «Odluke oko financiranja proracuna nisu samo odluke o brojkama vec se radi o odlukama koje imaju politicko znacenje», ovo je jucer pred zastupnicima Europskog parlamenta izjavio predsjednik Europske komisije Romano Prodi otvarajuci raspravu o financijskom okviru Europske Unije i proracunskog razdoblja od 2007. do 2013. godine. Prodi je upozorio da šefovi vlada i država clanica Europske Unije moraju postici dogovor o tome što zapravo žele. Prodi je jasno istaknuo važnost nastavka Lisabonske strategije da EU do 2010. godine postane najkonkuretnije tržište na svijetu. U apsolutnim brojkama budžet se povecava od sadašnjih 100 milijardi eura na buducih 158 milijardi eura.
Predsjednik Prodi koji ove godine završava svoj mandat opisao je prijedlog povecanja izdataka: «Resursi ce porasti za 62 posto, od 47 milijardi eura 2007. do 76.7 milijardi eura 2013. godine. Što je zanimljivo je porast od 32% na podrucju kohezije, 300% na podrucju obrazovanja, 200% na podrucju istraživanja i 400% na podrucju konkuretnosti. Dakle, dajemo proracun putem kojeg se zaista i realno mogu postici postavljeni ciljevi», kaže Prodi koji naglašava da ukupno povecanje izdataka nije toliko veliko u odnosu na podrucja koja Europske Unija istice prioritetnim. «Na podrucjima od izrazite važnosti povecanje izdataka je vrlo zapaženo», potvrduje Prodi. On je porucio da ce rasprava o buducem srednjorocnom financijskom razdoblju (2007.-2013.) koja je tek pocela možda trajati i do dvije godine te da nova Komisija i njezin predsjednik ne bi trebali mijenjati predložena povecanja izdataka.
Osim Njemacke i Austrije, za ogranicenje izdataka na jedan posto zalažu se Francuska, Velika Britanija, Nizozemska i Švedska, sve dakle zemlje clanice neto-platiše. Vrlo bliske ovakom razmišljanju su Italija, Finska, Danska i Slovenija. Odluka o financijskom okviru novih 25 clanica EU-a mora se donijeti najkasnije 2006. godine.
Predsjednik Prodi koji ove godine završava svoj mandat opisao je prijedlog povecanja izdataka: «Resursi ce porasti za 62 posto, od 47 milijardi eura 2007. do 76.7 milijardi eura 2013. godine. Što je zanimljivo je porast od 32% na podrucju kohezije, 300% na podrucju obrazovanja, 200% na podrucju istraživanja i 400% na podrucju konkuretnosti. Dakle, dajemo proracun putem kojeg se zaista i realno mogu postici postavljeni ciljevi», kaže Prodi koji naglašava da ukupno povecanje izdataka nije toliko veliko u odnosu na podrucja koja Europske Unija istice prioritetnim. «Na podrucjima od izrazite važnosti povecanje izdataka je vrlo zapaženo», potvrduje Prodi. On je porucio da ce rasprava o buducem srednjorocnom financijskom razdoblju (2007.-2013.) koja je tek pocela možda trajati i do dvije godine te da nova Komisija i njezin predsjednik ne bi trebali mijenjati predložena povecanja izdataka.
Osim Njemacke i Austrije, za ogranicenje izdataka na jedan posto zalažu se Francuska, Velika Britanija, Nizozemska i Švedska, sve dakle zemlje clanice neto-platiše. Vrlo bliske ovakom razmišljanju su Italija, Finska, Danska i Slovenija. Odluka o financijskom okviru novih 25 clanica EU-a mora se donijeti najkasnije 2006. godine.
Oglas