1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bruxelles i njegov problem s islamizmom

Najveću džamiju u Bruxellesu financira Saudijska Arabija, što znači jedan selafijski režim. Predstavnici te džamije se distanciraju od terorizma, ali pritom nisu ni sasvim iskreni.

Želimo poslati snažnu poruku belgijskoj zajednici, kaže Mohamed Ndiaye, jedan od imama Islamsko-kulturnog centra u Bruxellesu: "Izražavamo našu duboku tugu zbog atentata u Parizu. U našim mislima smo s Francuzima i obiteljima žrtava."

Islamsko-kulturni centar, koji je ujedno i najveća džamija u Bruxellesu, nalazi se na rubu parka Cinquantenaire usred četvrti EU-institucija, samo nekoliko minuta hoda udaljen od zgrade Europske komisije. Dok su vjernici stizali na molitvu u petak, uprava džamije je sazvala konferenciju za novinare. Želi se suočiti s optužbama da je kao centar belgijske selafijske scene doprinio radikalizaciji muslimana.

Dijalog na arapskom

Ndiaye pruža uvid u pregled aktivnosti Centra. Pored molitve petkom i drugim danima, u džamiji se mogu pohađati i tečajevi arapskog jezika, organiziraju se susreti s EU predstavnicima i belgijskim građanima, obrazuju se imami, održava se vjeronauk za 700 djece i puno toga još, kaže on. Taj imam predočava sliku jedne, u belgijski život na najbolji način integrirane, ustanove koja međusobno sporazumijevanje između kultura vidi kao svoj zadatak.

Ndiaye pred novinarima govori na perfektnom francuskom. Nakon njega na arapskom riječ preuzima najviši imam Centra Abdelhadi Sewif koji ističe da je islam religija mira i dobročinstva. S terorističkim nasiljem kao onim u Parizu islam nema ništa zajedničko, kaže on. I direktor Centra Jamal Momenah ne želi da se džamija dovede u vezu s radikalnim islamistima u briselskoj općini Molenbeeku. Oni nisu dobro razumjeli islam, kaže on i dodaje da je to kao u jednoj obitelji unutar koje jedan član čini loše stvari. Momenah je iz Saudijske Arabije, Sewif potječe iz Egipta.

Vodstvo džamije u Bruxellesu: Mohamed Ndiaye, Jamal Momeneh, Abdelttady Sewif

Vodstvo džamije u Bruxellesu: Mohamed Ndiaye, Jamal Momeneh, Abdelttady Sewif

Na pitanje zašto njegov Centar sa svojim privilegiranim statusom nije pokušao vršiti utjecaj na radikalne muslimane koji već godinama šire svoju ideologiju u Molenbeeku, Momenah izbjegava dati odgovor. Svatko je za sebe odgovoran, kaže on i dodaje da oni djeluju odvojeno od tih radikalnih muslimana. Momenah se novinarima obraća na arapskom, iako već tri godine živi u Belgiji. Imam Sewif je čak od 2004. u Belgiji.

Što misle o tome kad bi se u džamijama smjelo propovijedati još samo na domicilnom jeziku? Pa, sve se prevode, glasi odgovor-opravdanje. Predstavnici Islamsko-kulturnog centra ističu da ustrajanje na arapskom jeziku ne potiče nikakvo muslimansko paralelno društvo.

Pakt Belgije sa saudijskim kraljem

U kontradikciji s tom pozitivnom slikom Islamsko-kulturnog centra je kritično izvještavanje medija. "Velika džamija u Cinquantenaireu je već 30 godina aktivno utočište salafizma za čije mreže čini plodno tlo", napisale su nekoliko dana prije napada u Parizu francuske novine "Libération".

List citira islamologa Michaela Privota iz Europske mreže protiv rasizma: "Selafijska ideologija je dosta usidrena kod muslimana u belgijskom glavnom gradu." To ima svoje korijene u činjenici da je Saudijska Arabija vrlo aktivna kad je u pitanju preobraćanje na selafizam, tradicionalni smjer unutar islama, dodaje on: "Belgijski autoriteti su se (po tom pitanju) već 30 godina igrali s vatrom."

Veliku džamiju u Bruxellesu financira Islamska svjetska liga čiji novac velikim dijelom dolazi iz blagajni Saudijske Arabije. Povijest džamije seže u 1967. Belgijske državne blagajne su bile prazne i zemlja je tragala za mogućnošću nabavke jeftine nafte. Tadašnji belgijski kralj Baudouin je stoga postigao dogovor s tadašnjim saudijskim monarhom Faisalom al-Azizom: u zamjenu za jeftinu naftu saudijski kralj je dobio ugovor o zakupu orijentalnog paviljona koji je ostao sa Svjetske izložbe u parku Cinquantenaire, i to u trajanju od 99 godina. Istodobno je belgijski monarh svojim saudijskim prijateljima prepustio odgovornost za obrazovanje muslimanskih imama zbog sve većeg broja useljenika iz Afrike i zemalja Magreba. To je bilo poput dopuštenja saudijskoj kraljevskoj kući da širi ideju salafizma.

Skandal oko direktora

Proteklog ljeta je Wikilieaks na svjetlo dana iznio tamno lice povijesti te džamije. A to tamno lice je u suprotnosti sa službenim izjavama šefova Islamsko-kulturnog centra o tome da se taj centar zalaže za mir i razumijevanje među kulturama. Tako je saudijskom veleposlaniku u Bruxellesu u travnju 2012. poručeno da belgijska vlada ima problem s direktorom Centra Khalidom Alabrijem. "Njegove propovijedi su bile selafijske, antiizraelske i antizapadne. Najviši princip mu je bio salafizam ispred svega drugoga", kazao je tada jedan svjedok za belgijsku postaju RTBF. Alabrijevi govori su, kako se navodi, bili toliko ekstremni da su čak prešli i crvenu liniju Belgijanaca. Alabri je prešutno povučen s funkcije.

Molenbeek pod opsadom

Molenbeek pod opsadom

Službena organizacija belgijskih džamija, "Izvršno vijeće muslimana u Belgiji", smatra da treba reagirati zbog djelovanja Islamsko-kulturnog centra u Cinquantenaireu. Do kraja godine se to vijeće želi nanovo organizirati kako bi se moglo suprotstaviti Centru koji je u saudijskim rukama. Imami u Izvršnom vijeću koji potječu iz Maroka govore kako je za vladu u Rabatu utjecaj selafija u međuvremenu prevelik.

Belgijski novinar i stručnjak za terorizam Claude Moniquet smatra da je posebno liberalno shvaćanje slobode govora u Belgiji državu uopće navelo na to da desetljećima tolerira širenje radikalnog nauka. Osim toga, politika je htjela održati socijalni mir i izbjegavati konflikte s migrantima, kaže on. Moniquet, međutim, dodaje, da je sada teško okrenuti kormilo i nadoknaditi izgubljene godine u suzbijanju islamističkih nazora.

Preporuka uredništva