1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bruxelles: Beogradska deklaracija je važan korak

U Bruxellesu je na deklaraciju o Srebrenici prva reagirala Europska komisija te pojedini europski zastupnici. Naravno da je primjećeno kako se ne spominje genocid, ali ipak prevladava mišljenje kako je to pravi smjer.

Srebrenica, masovna grobnica i ekshumacija

Službeni Bruxelles pozdravlja deklaraciju Srbije o Srebrenici

„Pozdravljamo prihvaćanje ove deklaracije. To smatramo važnim korakom koji je vrlo važan za Srbiju i za cijelu regiju“, izjavio je Lutz Güllner glasnogovornik potpredsjednice Europske komisije.

Njemačka konzervativna zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack za deklaraciju o Srebrenici usvojenu u parlamentu u Beogradu smatra da će imati pozitivan utjecaj, neovisno o tome što se u deklaraciji izričito ne spominje genocid. Pack smatra da će to otvoriti mogućnost srpskom narodu da shvati što se dogodilo u prošlosti.

Incijativa Tadića za pohvale, ali...

Jelko Kacin

Jelko Kacin, slovenski liberalni zastupnik u Europskom parlamentu

Izvjestitelj za Srbiju slovenski liberalni zastupnik Jelko Kacin je u pisanom priopćenju naglasio kako inicijativa predsjednika Tadića zaslužuje sve pohvale, ali da je njegov dodatni prijedlog za čak dvije deklaracije zbunio srpsku i europsku javnost. Kacin naglašava kako je s jedne strane usvajanje deklaracije o Srebrenici u Narodnoj Skupštini Srbija krenila pravim putem. „Međutim sa žaljenjem konstatiram da slanje nedovršenih poruka nije ona europska politika i preuzimanje odgovornosti za pomirenje, koju Srbija i njeni građani zaslužuju, i koju cijela regija već tako dugo čeka“, ističe slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Jelko Kacin. On je poručio da kako bi deklaracija imala svoju istinsku svrhu, vrijednost i odaziv, potrebno je da Srbija u potpunosti uvaži odluke Međunarodnog suda pravde i da se eksplicitno prizna da je u Srebrenici počinjen genocid.

Usvajanjem Rezolucije o Srebrenici na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu u siječnju 2009. Europski parlament pokazao je jasan stav prema događajima u Srebrenici. U skladu s Rezolucijom, ali i odlukom Međunarodnog suda pravde zločin počinjen nad civilnim stanovnišvom 11. srpnja 1995. u Srebrenici, nije i ne može biti drugo osim genocida, stoji u priopćenju Jelka Kacina.

Nedovršena poruka – nepotpuni doprinos

Pokop žrtava pokolja u Srebrenici

Tuga i žalost za 8.000 žrtava

Priznanje i prepoznavanje zločina počinjenog u Srebrenici kroz deklaraciju vodi prema pomirenju i eliminaciji svih stereotipova kolektivne krivnje, ali kao prepreka na tom putu i dalje stoji izbivanje Generala Ratka Mladića s optuženičke klupe u Haagu. „Nedovršena poruka koju je Srbija kroz deklaraciju poslala na žalost nije potpuni doprinos suočavanja s prošlošću i promjeni atmosfere u regiji“, poručuje Kacin.

Stoga postoji i evidentan stupanj razočarenja u svezi s usvojenom deklaracijom. „Umjesto realnog suočavanja s prošlošću, Srbija je ovom odlukom Narodne Skupštine, zapravo glasanjem vladajuće koalicije, na određeni način napravila čak korak više u stranu, a ne dovoljan korak naprijed.“ Iako je bilo i pokušaja cjelovitog pristupa sa strane LDP Čedomira Jovanovića, nevladine organizacije Sonje Biserko i drugih, deklaracija samo posredno priznaje stav Europske unije prema genocidu u Srebrenici i na žalost neće imati dovoljno pozitivan utjecaj na razvoj odnosa u regiji. Deklaracija je daleko od poruke, koju je pod naslovom „Jedinstvena poruka pomirenja“ srpskoj javnosti nedavno preko časopisa Vreme uputio sam Srpski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević.

Nedovršen posao i realan rizik

Serge Brammertz

Serge Brammertz, glavni haški tužitelj

Suočavanje s prošlošću može uroditi plodom ako se ono izvrši iskreno i u potpunosti. Djelomično suočavanje ostavlja posao nedovršen i donosi realan rizik da se pogrešno protumače nastojanja Srbije da se obračuna s prošlošću. Najava ponovne rasprave i usvajanja dodatne rezolucije je nova poruka, koja donosi dodatne dvojbe i zabrinjavajuće spoznaje o trenutnom većinskom stanju političkog duha u Narodnoj Skupštini Srbije i široj javnosti, što je nedavno primijetio i glavni haški tužitelj Serge Brammertz, stoji među ostalim u priopćenju izvjestitelja za Srbiju u Europskom parlamentu slovenskog zastupnika Jelka Kacina.

Za Srbiju bitno suočavanje s najnovijom poviješću

Zastave EU-a, Rusije i Srbije

Srbija se između Rusije i EU odlučila

„Za Srbiju je bitno da se suoči sa svojom najnovijom poviješću“, poručuje Rosa Balfour, analitičarka briselskog centra za europski politiku (CEPS). Balfour smatra da je najveća prepreka u tome uhićenje Mladića i puna suradnja s Haškim sudom. Analitičarka CEPS-a drži da dok će s jedne strane rezolucija imati pozitivan utjecaj na vrlo skeptično javno mišljenje u Nizozemskoj, s druge strane nije za očekivati da će rezolucija smanjiti prepreke i olabaviti uvjete koji se postavljaju Srbiji za članstvo u EU. Balfour dodaje da u Europskoj uniji „ionako nema velikog oduševljenja za daljnaj proširenja, a osim toga tu je i podjela unutar EU-a oko statusa Kosova“.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva