1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bruxelles želi "ublažiti poniženje" Beograda

Na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije se nakon mišljenja Međunarodnog suda pravde, sada postavlja pitanje priznanja onih članica Unije koje do sada nisu priznale Kosovo i čiji argumenti gube smisao.

Slavlje na Kosovu

Što je s članicama Unije koje do sada nisu priznale Kosovo?

Pet članica Unije koje nisu priznale neovisnost Kosova -Španjolska, Rumunjska, Slovačka, Grčka i Cipar - su do sada svoju odluku argumentirale kako je proglašenje neovisnosti bilo protivno međunarodnom pravu.Na primjer, Grčka je u raspravi koja se vodila, također dostavila svoje argumente Haškom sudu pravde gdje je naglasila kako "nema ništa protiv Beograda ili Prištine", ali da smatra da je odluka Kosova o neovisnosti u suprotnosti međunarodnom pravu.

Sudac Ovada čita mišljenje

Mišljenje Suda je šokiralo Beograd

Nakon mišljenja suda izrečenog proteklog tjedna su takvi argumenti izgubili svaki smisao. Utoliko se očekuje da će Kosovo uskoro priznati veliki broj zemalja. Zanimljivo je da je od preko 100 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo samo njih tridesetak izjavilo kako načelno odbijaju priznanje nove države, dok su ostale zemlje bile ili bez osobnog stava o Kosovu ili su najavile kako će pričekati mišljenje Međunarodnog suda pravde. Ono nije obvezujuće, ali je dosadašnja praksa pokazala kako većina zemalja članica UN-a na koncu ipak prihvaća njegovo mišljenje.

Nakon šoka koji je zavladao u Beogradu nakon diplomatske pobjede Prištine - koju im je "poklonila" sama Srbija uopće tražeći mišljenje Međunarodnog suda pravde, diplomati u Bruxellesu ukazuju da se sada obratiti Beogradu i, kako su rekli; "ublažiti njihovo poniženje". Ipak, ne očekuje se da će europski ministri vanjskih poslova na svojem sastanku ovog ponedjeljka (26. 7.) donijeti i neke zaključke koje se tiču Kosova.

Hrvatska dobiva društvo

Island

S Islandom počinju pregovori

Tema sastanka europskih ministara će biti Bosna i Hercegovina i parlamentarni izbori koji će se tamo održati početkom listopada, ali o tome će više biti riječi na sastanku koje će se održati u rujnu. Zato će ministri raspravljati o kandidaturi Islanda i očekuje se odluka da sa tom zemljom od ovog utorka i službeno počnu pristupni pregovori. Istog dana će Hrvatska zatvoriti još dva poglavlja.

Od ostalih tema susreta je tu i Iran. Premda je iranski ministar vanjskih poslova Mottaki najavio pregovore u inozemstvu oko iranskog atomskog programa, Europa je odlučna pojačati svoj pritisak na vladu u Teheranu. Ministri vanjskih poslova EU-a usvojit će do sada najoštrije sankcije protiv te zemlje gdje će se priključiti odluci Washingtona. Osim trgovinskih sankcija, Europska unija uvest će zabranu izvoza svega što bi se moglo iskoristiti u civilne i vojne svrhe. Popis je dugačak i seže od nuklearnih materijala, kemikalija i mikroorganizama preko određene informacijske tehnologije i lasera pa sve do navigacijskih uređaja. Planirana je zabrana iranskih letova za teretne zrakoplove, ulaganja u plinski i naftni sektor, osiguranje iranskih vladinih aktivnosti kao i kreditna jamstva za izvoze u trajanju od dvije godine. Novčane doznake veće od 10.000 eura moraju se prijaviti, a za veće od 40.000 eura tražiti dopuštenja. Proširen i produžen je i popis vodećih dužnosnika takozvanih čuvara revolucije kojima je ograničeno pravo putovanja i blokirana imovina u Europi.

Ministri glasuju o vodećim funkcijama europske diplomacije

Catherine Ashton

Catherine Margaret Ashton visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost

Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton do kraja ovoga tjedna namjerava predstaviti imena diplomata nove europske diplomatske službe. Diplomati će preuzeti dužnost u 30-ak zemalja u svijetu. Za deset vodećih funkcija, a to su glavni tajnik, tri zamjenika glavnog tajnika i šest generalnih direktora, Ashton treba mišljenje ministara. Iz Njemačke bi mogla doći jedna zamjenica glavnog tajnika, diplomatkinja Helga Schmid. Do punog funkcioniranja europske diplomatske službe promatrači očekuju da će proći još tri do četiri godine.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva