1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Brojni doseljenici u Njemačkoj žale se na diskriminaciju

Više od 40 posto ljudi stranog podrijetla u Njemačkoj osjeća diskriminaciju u svakodnevici. To je rezultat najopsežnije studije dosad provedene u Njemačkoj. Ispitivani su i stranci i Nijemci.

(L-r) Die Schülerinnen Suzy deren Eltern aus Kenia stammen , Meriem (Marokko), Zara (Pakistan), Katharina (Russland) und Feven (Eritrea) stehen in einer berusfbildenden Schule in Frankfurt am Main vor einer deutschen Fahne. Aufnahme vom 03.09.2009. Foto: Frank Rumpenhorst +++(c) dpa - Report+++

Muslime in Deutschland Schülern aller Konfessionen und Religionen

Rezultati studije koje je objavio Frankfurter Rundschau pokazuju da se brojni stranci kao i njemački državljani stranog podrijetla osjećaju diskriminirani: na tržištu rada, u javnim ustanovama, u obrazovnim institucijama. Diskriminaciju u svakodnevici osjetilo je čak 41,9 posto građana stranog podrijetla.

Jedna petina migranata osjetila je diskriminaciju prilikom traženja posla. Osobito se na takvu diskriminaciju žale doseljenici turskog podrijetla (31,3 posto), doseljenici iz Afrike, Azije i Latinske Amerike (33,3 posto) te muslimani (38,2 posto).

Diskriminacija prepreka integraciji

Prst pokazuje na jednu od figura u nizu

E, ovaj je drukčiji...

Slične podatke su znanstvenici koji su proveli ovu studiju dobili i na području obrazovanja. 29 posto učenika i studenata turskog podrijetla osjetilo je diskriminaciju. Još veći postotak muslimana iz Afrike i Azije smatra se diskriminiranima (36 posto). Trećina doseljenika turskog podrijetla kao i doseljenika iz Afrike i Azije osjetila je diskriminaciju i u javnim ustanovama, primjerice uredima za zapošljavanje ili gradskim uredima za strance. Doseljenici iz drugih članica Europske unije diskriminaciju osjećaju prosječno isto tako često kao i Nijemci.

Studiju je provelo Vijeće njemačkih zaklada za integraciju i migraciju koje okuplja osam vrlo utjecajnih zaklada. Ispitano je 7.060 građana stranog podrijetla i 2.150 Nijemaca. Ispitivanje je provedeno u pet najgušće naseljenih područja u Njemačkoj.

Znanstvenici smatraju osobito problematičnim da se diskriminacija često pojavljuje na područjima koja su ključna za integraciju doseljenika, na području zapošljavanja i obrazovanja. Autori studije to smatraju problematičnim i s obzirom na nastojanje Njemačke da dovede stručnjake iz inozemstva koji joj nedostaju. "Ozbiljnim znakom upozorenja" diskriminaciju smatra i voditeljica Savezne ustanove za borbu protiv diskriminacije Christine Lüders.

Preporuka uredništva