Briselske reakcije na slovenska odugovlačenja
9. prosinca 2009„Vidjet ćemo, razgovarat ćemo. Proces pristupanja Uniji temelji se na ostvarenim rezultatima. Ali ne prihvaćamo da bilo tko vrši političku blokadu svojih susjeda, to nije način vladanja u Europi. Osim toga treba obratiti pozornost ostvarenja u pojedinim poglavljima, ali o tome još treba razgovarati“, poručio je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.
Nastavak slovenske blokade prokomentirala je u Bruxellesu i predsjednici saborskog odbora za praćenje pristupnih pregovora Vesna Pusić: «Mislim da je to politička ‘štucavica’, ono što se pojavi u zadnji čas kao jedna prepreka ili rješenje sa zadrškom. Mislim da je važno održati politički pritisak da se stvari riješe i deblokiraju, obzirom da će se deblokirati tržišno natjecanje. Došli smo do točke koja prelazi granicu apsudrnosti», procijenjuje Vesna Pusić, naglasivši važnosti vršenja pritiska da se ovo pitanje konačno riješi. Hrvatska je i danas (9.12.) u Europskoj komisiji imala tehničke konzultacije oko privatizacije hrvatskih brodogradilišta, no nismo mogli saznati pojedinosti. Nastavak slovenske blokade iznenadio je u Bruxellesu, jer je Slovenija samo prije nekoliko dana dobila sjedište Europske agencije za energiju.
Rehn: Loptica na hrvatskoj strani
Na pitanje da li je izvedivo da se tehnički zatvore pregovori s Hrvatskom u prvih šest mjeseci 2010. godine, jer zaključci Vijeća ministara nisu toliko optimistični po tom pitanju, povjerenik za proširenje Olli Rehn je odgovorio:
„Zaista ovisi o Hrvatskoj, lopta je na hrvatskoj strani igrališta. Ambiciozno je, ali moguće i ovisit će prije svega o završetku reformi u pravosuđu kao i o uvjerljivoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Hrvatska će morati surađivati s Haaškim sudom kako bi se jednom zauvijek rijšilo pitanje pune suradnje s ICTY-em“, naglasio je Olli Rehn.
Regionalna suradnja na niskoj razini
Na brisleskom skupu o Zapadnom Balkanu gdje je naglasak postavljen na regionalnu suradnju Vesna Pusić primijetila:
«U ovom trenutku suradnja u regiji je bez obzira na sve priče na vrlo niskoj razini, zato što su individualne zemlje u potpuno različitoj situaciji i imaju različite brige koje brinu: Hrvatsku brine Europe, Bosnu i Hercegovinu brine imanja države, Srbija brine kojem carstvu će se prikloniti, Makedoniju brine Grčke, Grčku brine da li je uopće u regiji...»
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur. S. Matić