1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Brexit, Trump, Sirija i druge njemačke muke u 2016.

Politički Berlin je ove godine na globalnoj pozornici bio suočen s nizom izazova – ali i poraza.

Na sastanku G7 u svibnju (naslovna fotografija) u Japanu, njemačka kancelarka Angela Merkel je na fotografijama okružena liderima svjetskih sila: Barack Obama, Matteo Renzi, Francoise Hollande, David Cameron, Shinzo Abe i Justin Trudeau. Samo će posljednja dvojica i sljedeće godine biti na funkciji. I, naravno, Angela Merkel – barem do jeseni kada su novi izbori za Bundestag. Bila je ovo turbulentna godina za svjetsku politiku u kojoj je Njemačkoj pripala uloga da brani liberalni Zapad od nadolazećeg populizma.

Priče i prijetnje

Bila je ovo godina tipova poput Borisa Johnsona i Donalda Trumpa. Godina u kojoj su (o)jačali Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin. Ta imena su tek dio razloga što je prije svega Europa s puno nade gledala u Angelu Merkel. U sve složenijoj situaciji Njemačka je na polju vanjske politike pronašla svoju novu ulogu – posrednika koji je spreman da neumorno razgovara i da, kada treba, zaprijeti.

Ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je to ovako bilancirao u autorskom tekstu za magazin Foreign Affairs: „Nijemci ne vjeruju da razgovor za okruglim stolom rješava svaki problem, ali ne vjeruju ni da to može pucnjava." Drugim riječima – Berlin traži balans u vanjskoj politici.

„Sve je značajnija uloga Njemačke u svjetskoj diplomaciji, bez obzira da li se radi o takozvanom Normandijskom formatu o ukrajinskom konfliktu ili o pregovorima o Siriji", kaže za DW Jürgen Hart, koji je u klubu zastupnika CDU/CSU zadužen za vanjsku politiku. Pa ipak, pregled događanja za ovu godinu jednako je sumoran kao i prognoze za sljedeću.

Izbjeglice u jednoj osnovnoj školi

Izbjeglice u jednoj osnovnoj školi

Kraj orijentalne romanse

Godina je počela solidno - kada se radi o odnosima Berlina i Ankare. U ožujku je Europska unija postigla dogovor s Turskom o zadržavanju izbjeglica i migranata koji su prošle godine masovno prelazili Egejsko more na putu ka Zapadnoj Europi. Taj "deal", za mnoge moralno i politički dvojben, smatra se uspjehom Angele Merkel koja je kod kuće pod pritiskom zbog navodne politike otvorenih vrata za migrante. Prema podacima Europske komisije, broj ljudi koji dnevno prelaze Egejsko more pao je sa 1.740 na 89 u prosjeku.

Onda su tradicionalno tijesni odnosi s Turskom krenuli nizbrdo. U travnju je turski predsjednik Erdogan podigao tužbu protiv njemačkog komičara Jana Böhmermanna zbog uvredljive satirične pjesmice. U lipnju je njemački parlament izglasao deklaraciju kojom se pogrom nad Armenciima u Osmanskom carstvu naziva genocidom, što je izazvalo bijes u Ankari. Kulminacija su bile prijetnje smrću posebno protiv 11 njemačkih zastupnica i zastupnika turskog podrijetla, kao i zabrana zastupnicima Bundestaga da posjete vojnu bazu Incirlik u Turskoj, odakle njemački avioni kreću u izviđačke misije nad Sirijom.

Nakon toga u Berlinu se u srpnju nije žurilo s osudama pokušaja puča. To je bio jedan od razloga za masovne demonstracije Turaka u Njemačkoj. U političkom Berlinu se povela i rasprava o lojalnosti tih građana Njemačkoj. „Turska pati zbog krvavih napada koje najoštrije osuđujem. S druge strane, progon kritičkih novinara i opozicije je prevršio svaku mjeru i nedostojan je demokracije", kaže za DW Nils Annen, stručnjak za vanjsku politiku vladajućih socijaldemokrata.

Daleko je Moskva

Kada se radi o odnosima s Rusijom, iznad njih se nadvila sjenka konflikta u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je u listopadu u Berlinu kako bi raspravljao o Sporazumu iz Minska kojim je dogovoren prekid vatre. Tu nije bilo velikih pomaka iako je Njemačka i ovdje bila posrednik između Putina i ukrajinskog predsjednika Porošenka. Europske sankcije protiv Rusije još jednom su produžene i sada treba vidjeti što će na to reći budući predsjednik SAD-a Donald Trump.

U Berlinu vlada sve veća zabrinutost da bi Njemačka mogla postane sljedeća meta ruske kampanje destabilizacije zapadnih demokracija. Obavještajne službe upozoravaju da je sve više dokaza da se iz Rusije spremaju pokušaji manipulacije izbora za Bundestag sljedeće godine, najviše širenjem lažnih vesti, korištenjem botova i dezinformacija.

Angela Merkel i Vladimir Putin u Berlinu

Strah postoji da bi Rusi mogli utjecati na tijek predizborne kampanje u Njemačkoj, i o tome njemačke vlasti otvoreno pričaju

Sirijski debakl

Koalicija pod vodstvom SAD-a uspela je tijekom ove godine smanji utjecaj tzv. „Islamske države" na prostoru Iraka i Sirije. No to nije nimalo pomoglo sirijskom stanovništvu u ratu koji ne jenjava. I ovdje se njemačko Ministarstvo vanjskih poslova angažiralo, ali bez vidnih uspjeha. „Situacija je užasna, da ti se srce slomi. Sve ćemo pokušati kako bismo sirijskom režimu, ali i Rusiji i Iranu, stavili do znanja da hitno treba poboljšati položaj civilnog stanovništva", rekla je Angela Merkel.

Ne idite, braćo Britanci

Odluka britanskih građana da napuste EU ostavila je njemačke političare bez teksta. Angela Merkel ishod referenduma naziva „prekretnicom" projekta europskog ujedinjenja. Jasno je stavila Londonu do znanja da izlaz znači izlaz – ne možete napustiti EU, a zadržati pogodnosti poput pristupa slobodnom tržištu.

„Lako se može ispostaviti da je za njemačke međunarodne odnose Brexit ipak najgori događaj 2016. godine. Time je znatno oslabljena EU, kao sidro liberalnog međunarodnog poretka i najvažnije njemačko vanjskopolitičko pitanje. Kasne posljedice Brexita bit će enormne", analizira za DW Adrian Oroz, šef berlinskog ureda Minhenske sigurnosne konferencije.

Stiže Donald

Kontroverzni milijarder Donald Trump ne samo da je pobijedio na izborima za američkog predsjednika, već je i simbolično naslijedio Angelu Merkel kao osobu godine po izboru magazina Time. Izbori u Americi šokirali su njemačke lidere baš kao i Brexit. Nitko od bitnih političkih igrača nikada ranije navodno nije imao kontakt s Donaldom Trumpom, niti su održavani kontakti s njegovim timom.

Čestitajući Trampu, kancelarka Merkel je podsjetila da Njemačku i Ameriku povezuju vrijednosti slobode i poštovanja ljudskog dostojanstva, bez obzira na podrijetlo, boju kože, religiju, spol, seksualnu orijentaciju ili političke stavove.

Još se ne može točno predvidjeti kako će novi stanar Bijele kuće utjecati na promjenu transatlantskih odnosa, ali je sasvim izvjesno da ti odnosi neće biti isti. Donald Trump je doveo pod znak pitanja američko članstvo u NATO-u i hvalio Vladimira Putina. O tome socijaldemokratski zastupnik Nils Annen kaže: „Izbor Trumpa je doveo do velike nesigurnosti u vezi s budućim vanjskopolitičkim kursom SAD-a."

Merkel i Obama u Berlinu

Na početku njegovog mandata, Merkel je bila skeptična prema Obami. Kasnije se odnos vidno popravio, toliko da je on o njoj govorio kao o "najvažnijoj saveznici" proteklih godina

Sljedeća godina – „2016.  na steroidima"

Što ovako sumorni pregled (ne)uspjeha njemačke diplomacije u ovoj godini znači za sljedeću? Situacija će ostati slično komplicirana, s otežavajućim faktorima koji se zovu Brexit i Trump. „Glavni zadatak njemačke diplomacije u 2017. je rješavanje kriza i prevencija konflikata – posebno u europskom susjedstvu", kaže Jürgen Hart iz CDU-a. U humanitarnu pomoć bit će investirano oko 1,3 milijardi eura kako bi se suzbili uzroci migracije – to je tema od nacionalnog interesa za Njemačku.

Ukrajina, Rusija, Sirija – sve to ostaju teme (sa slabim izgledima da se sklone sa agende) i tokom sljedeće godine. Njemačka kancelarka je već rekla da Savezna Republika „ne može sama" sve to riješiti. Amid Nouripur, zastupnik Zelenih, o tome kaže: „Ova godina je pokazala da je ispravno preuzeti više globalne odgovornosti, ali također je pokazala da nismo do kraja spremni i da ne možemo sami. Treba nam Europa."

Angela Merkel će sada, kada joj podrška najviše treba, ostati bez velikih saveznika poput Obame i Hollandea. Ona će morati „odraditi" i svoju četvrtu kampanju uoči saveznih izbora. „Plašim se da će 2017. izgledati kao 2016. ali još gore. Kao ova godina na steroidima", zaključuje Adrian Oroz.

Preporuka uredništva