1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Brak u doba tranzicije

U usporedbi s 2010. godinom broj sklopljenih brakova u BiH je u porastu, ali je i broj rastava braka porastao za čak 40 posto. Brak u BiH je u svojevrsnoj tranziciji, kao i društvo u kojem egzistira, tvrde stručnjaci.

Mili Papić

Mili Papić

"Moj prvi brak je trajao 10 godina. Nismo se mogli naći bukvalno ni u jednoj točki; da se susretnemo, da nađemo, što kažu, zajednički jezik. I jednostavno kada dođu takvi trenuci mora doći do raskida, do pucanja veze i pucanja braka”, kaže Mili Papić, novinar iz Mostara. Papić kaže kako je brak kakav je bio njegov bolje razvrgnuti nego ga na silu održavati.


U 2011. godini u Bosni i Hercegovini, prema podacima agencije za statistiku, sklopljeno je 20.084 braka, a razvedeno je 1.609 brakova. U usporedbi s 2010. godinom broj sklopljenih brakova u BiH povećan je za manje od 2 posto, dok je broj rastava braka porastao za čak 40 posto.

Sud ne utvrđuje krivnju niti traži krivca

Odvjetnik Davor Šilić godišnje ima od šest do deset slučajeva razvoda brakova. Supružnici na sudu najčešće navode kao razlog zbog kojeg više ne žele ostati u braku, upravo razlog zbog kojeg se razveo Mili Papić - različite naravi bračnih partnera. I dok je u bivšoj SFRJ trebalo utvrditi krivca i dokazati krivnju da bi sud razveo supružnike, sudovi u BiH prema obiteljskom zakonu ove zemlje danas razvode svakoga tko to zatraži.

Bračni par i dijete

Svađa roditelja opterećuje djecu

„Za sud je dovoljno utvrditi da bračni drugovi više ne žele zajednički bračni život i sud bez puno rasprave donese odluku o rastavi braka. Danas je dovoljno da jedan od supružnika podnese zahtjev za rastavom. Slučajeve u svezi s bračnim nevjerstvom, nedostojnim životom, razmiricama, nasiljem u braku, sud jednostavno ne utvrđuje iako su to u većini slučajeva uzroci rastave brakova, kaže odvjetnik Šilić.

I brak u tranziciji

Porast razvoda brakova je prisutan i u europskim zemljama. Po mišljenju profesorice psihologije Nade Ler Sofronić i brak prolazi kroz svojevrsnu tranziciju, kroz koju prolazi i samo bosanskohercegovačko društvo, koje je u svojevrsnom rasulu, što se, kaže, dodatno reflektira na sve što u takvom društvu egzistira pa i na brak. „Unatoč očekivanjima da bi retradicionalizacija nekih obiteljskih vrijednosti i spolnih uloga mogla ojačati instituciju braka u BiH dogodilo se suprotno. Pokazalo se između ostalog da dramatično smanjenje tzv. mješovitih brakova, brakovi u BiH su sada uglavnom jednonacionalni i jednoreligijski, i usprkos većem utjecaju religije i vjerski verificiranih brakova institucija braka nije osnažena, primjećuje profesorica Ler Sofronić.

Liberalna shvaćanja i emocionalna nespremnost

Mostarski odvjetnik Davor Šilić

Mostarski odvjetnik Davor Šilić

Dodaje kako i u BiH veliki broj liberalno orijentiranih mladih ljudi danas misli kako je brak prevladana institucija. „Jedan od uzroka porasta rastave brakova je i to što mnogi u brak ulaze emocionalno nezreli i nespremni za ono što ih čeka. Više pozornosti se posvećuje formalnostima kao što su svadbena veselja nego suštini i smislu braka. Uz to žene su danas manje spremne na kompromis i trpljenje”, navodi profesorica Ler Sofronić.


Iako je rastava stresna za supružnike, a pogotovo za djecu može imati dugoročne posljedice, ona može značiti i početak novog sretnijeg života, kao što se to dogodilo, četiri godine nakon razvoda našem sugovorniku s početka priče, koji se ponovno oženio. „Ja sam imao sreću da upoznam i drugu osobu s kojom sam uistinu sretan. Mi smo proveli izvjestan broj godina zajedničkog življenja prije konačnog stupanja u brak. Mislim da je to vrlo bitno, da se osjete međusobni 'fluidi' koji su jamstvo da će brak trajati”, kaže Papić.

Autor: Milan Šutalo
Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva