1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bosna i Hercegovina može biti samo neutralna

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas doputovao je u BiH uoči rujanske sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj bi čelnici palestinske samouprave trebali zatražiti priznanje neovisne palestinske države.

Mahmud Abas i Željko Komšić

Palestinski predsjednik Mahmud Abbas u Sarajevu sa Željkom Komšićem

Premda eventualno priznanje neovisne palestinske države i njen prijam u punopravno članstvo UN-a ne ovisi od Bosne i Hercegovine već interesa moćnika na globalnom planu, palestinski se čelnici bore za svaki glas u Vijeću sigurnosti UN-a gdje je Bosna i Hercegovina nestalna članica. Ako u Svjetskoj organizaciji i dođe do takvog izjašnjavanja, analitičari vjeruju da će BiH biti neutralna.

Abbas i Alkalaj

Predsjednik Abbas i ministar vanjskih poslova Alkalaj

Takve tvrdnje potkrepljuju činjenicom da je BiH na unutarnjem planu politički podijeljena zbog čega teško može postići jedinstveno stajalište o krupnom pitanju kakvo je rješenje bliskoistočne krize. "U vanjskoj politici Bosna i Hercegovina ne iskazuje interese dalje od Srbije i Hrvatske, što znači da se gdje god je to moguće povlači i ponaša kao neutralac", kaže bivši bosansko-hercegovački diplomat Hajrudin Somun.

Direktor banjalučkog centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja pojašnjava zašto se palestinsko pitanje u ovom trenutku treba promatrati i kroz prizmu regionalnih odnosa na Balkanu. "Teško je očekivati da će BiH priznati Palestinu jer bi to impliciralo i priznanje Kosova, čemu se protivi Republika Srpska. To bi značilo da bi naša država u Vijeću sigurnosti UN-a trebala glasati onako kako to radi Europska unija", kaže Šolaja.

EU još nema jedinstveno stajalište

No, Europska unija još nema jedinstveno stajalište o palestinskom zahtjevu, pa je ovo pitanje izuzetno osjetljivo za BiH. "Izjašanjavanje bez temeljnih priprema i usuglašavanja u nadležnim institucijama, kako je to propisano Ustavom Bosne i Hercegodine, BiH bi došao u opasnost da postane izvorište krize na jugoistoku Europe", ističe Šolaja.

Abbas i Izetbegović

Mahmud Abbas i Bakir Izetbegović

Palestinski zahtjev uzburkao je i političku scenu na zapadnom Balkanu. Kao kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, Hrvatska je naznačila da odluka o mogućem priznanju Palestine ovisi od rezultata mirovnog procesa na Bliskom istoku, no na te se rezultate čeka još od 1948. godine. Ljubljana još uvijek kalkulira smije li se zamjeriti velikom bloku zemalja, a u sličnoj je poziciji i Srbija, kaže Miloš Šolaja.

Šta će učiniti Srbija?

"Srbija je u teškoj situaciji jer zahvaljujući arapskim saveznicima Kosovo nije doživjelo pravo priznanje, ali bi priznanje jednostrano proglašene palestinske države značilo i priznanje Kosova", kaže Šolaja. Hajrudin Somun podsjeća da "više zemalja u svijetu na neki način priznaje Palestinu nego što priznaje Izrael", te da rješenje bliskoistočne krize i drugih važnih međunarodnih pitanja ne ovisi od malih balkanskih država.

"Sve što se dođaga u svijetu, pa i na Bliskom istoku, potvrđuje da se svjetski poredak još uvijek odvija u skladu s interesima moćnih sila", ističe Hajrudin Somun. Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj je u međuvremenu je priopćio da su vlasti Bosne i Hercegovine u kontaktima sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a te da očekuju njihova stajališta vezana za zahtjev Palestinske samouprave za međunarodno priznanje, odnosno prijam u članstvo Ujedinjenih naroda.

Autor:Samir Huseinović

Odg. ured.: A. Legović

Preporuka uredništva