1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bosna i Hercegovina leži na “crnom zlatu"

Samir Huseinović23. svibnja 2008

Stručnjaci British Petroleuma i američke istraživačke firme Amoco kažu da je područje BiH s najvećim zalihama nafte u Evropi, te da se takve zalihe mogu mjeriti s onima u Saudijskoj Arabiji ili Iraku.

https://p.dw.com/p/E4yj
Crpilišta nafte
Crpilišta nafte uskoro i u BiH?Foto: AP

Hercegovina leži na oko 500 miliona tona nafte, dok na sjeveru Bosne, oko Posavine i Majevice postoje ležišta sa oko 50 miliona tona crnog zlata, tvrde inostrani stručnjaci. Njihove analize potvrđuje i dekan Tehnološko-rudarskog fakulteta u Tuzli dr. Abdulah Bašić: “Došli smo do odgovarajućih rezultata koji ukazuju da bi BiH mogla biti najperspektivniji naftno-gasni prostor od Urala do Sjevernog mora, zajedno sa prostorima Crne Gore i Sjeverne Albanije.”

Prvi bareli nafte za 15 godina

Ako vlast bude imala sluha, prvi bareli nafte mogli bi se izvući u roku od 15 godina, kaže Bašić: “Kad bi sabrali ono što možemo da prodamo kroz struju, ono što možemo da ne kupujemo naftu, a možda bi se uz ova ležišta mogao naći i plin, mi bi energetski bila jedna od bogatijih zemalja Evrope, nezavisna, dobro zarađivala i dobro živjela.” Mnogima u ovoj zemlji poređenja sa naftnim zalihama Saudijske Arabije zvuče kao neki vic, ali ne i mještanima Požarnice, naselja desetak kilometara istočno od Tuzle.

Naftni izvori u kućnom dvorištu

Na imanju Dževada Mujkića nafta doslovno izvire iz zemlje: “Ako to teče samo iz zemlje i zapaljivo je, ja ne mogu da shvatim da ljudi još nisu došli do zaključka da je to nešto vrijedno”. Hajrudin Bilalić priča kako ljekovitu naftu sa njegovih izvora kupuju domaći ali i strani kupci: “Imam na dva, tri mjesta izvore, Dođu izvan, iz Austrije, Njemačke, sa zapada i njima dam do marke možda litar, a našoj raji do pola marke. Dosta dajem i džaba nek se ljudi koriste, nek nose.” Za razliku od Bilalića, Zejna Musić ne gleda blagonaklono na ovu pojavu, jer u njenom dvorištu, od kako je izbila nafta, ne uspijeva ni jedan usjev: “Nemam od tog ništa. Sve je oštetila.”

Ko će nastaviti istraživanja u BiH?

Rast cijena nafte i rezultati istraživanja natjerali su sarajevski Energoinvest da reaktivira predratne istraživačke projekte. Kako su Rusi vlasnici Rafinerije Bosanski Brod, moguć je i njihov angažman u istraživanju. Dr. Abdulah Bašić vjeruje kako bi nakon obnove Rafinerije, Bosna i Hercegovina godišnje prerađivala 4 miliona tona nafte. Ova država godišnje uvozi oko 1.500.000 tona goriva vrijednog gotovo dvije milijarde KM.