1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bosna i Hercegovina i dalje „šuti i trpi“

Jaz između bogatih i siromašnih u BiH sve je veći, ali socijalno-gospodarska kriza u zemlji još nije dostigla stupanj koji bi mogao pokrenuti socijalni bunt, tvrde analitičari. U 2014. ne očekuju značajnije promjene.

Predstavnici građanskih udruženja tvrde da podaci Agencije za statistiku Bosnu i Hercegovinu, prema kojima se prosječna mjesečna plaća u ovoj zemlji kreće oko 800 KM, ne odražavaju stvarno stanje. Takav prosjek, smatraju analitičari, dobiven je zahvaljujući ogromnim primanjima zaposlenih u javnoj upravi i nekoliko javnih poduzeća u ovoj zemlji. Prema podacima udruženja potrošača, mjesečna primanja većine građana u BiH iznose od 200 do 600 KM, dok su mjesečna primanja velikog broja umirovljenika ispod 300 KM.

S druge strane, mjesečna primanja zaposlenih u javnoj upravi, odnosno u institucijama vlasti, premašuju i 5.000 KM. Pod naslovom „Propast nam je zajamčena“, politički analitičar Almir Terzić objavio je na svom Facebook profilu podatke o mjesečnim primanjima bosanskohercegovačkih parlamentaraca. Prema tim podacima, samo naknade za posjete obiteljima, odvojen život, smještaj, reprezentacije i troškove mobilnih telefona koje primaju pojedini parlamentarci, višestruko premašuju prosječna primanja većine zaposlenih u BiH.

Sociolog Almir Terzić

Almir Terzić

U BiH više ne postoji srednja, radnička klasa

Almir Terzić smatra da je jaz između bogatih i siromašnih u BiH sve veći, te da aktualna politička elita ni u 2014. godini ništa neće poduzeti kako bi se razlike smanjile. „Sve vrijeme radili su samo za sebe, stranačke, grupne i obiteljske interese. Ako javna poduzeća i tvrtke u državnom vlasništvu nisu jeftino privatizirali, pretvorili su ih u svoje feudalne posjede. Napravili su tolike socijalne razlike da u BiH više ne postoji srednja, radnička klasa, osim ako se u to ne računa državna administracija koja je sačinjena od njihovog kadra“, kaže Terzić za Deutsche Welle.

Bosna i Hercegovina je najsiromašnija europska zemlja i u mnogo čemu zaostaje za državama regije. Ono u čemu prednjači su korupcija i visine plaća zaposlenih u institucijama vlasti. „Primjerice, ministar u Vijeću ministara BiH ima osnovna primanja od oko 2.200 eura, a njegov kolega u Srbiji ili Crnoj Gori oko 1.000 eura. Pri tome je prosječna plaća u Crnoj Gori 480 eura, a u BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, 410 eura. Gdje je tu logika i socijalna pravednost? U BiH dužnosnici misle samo na sebe, osim rijetkih koji su se odrekli plaća. Sve ostalo su samo igrokazi za gladni narod“, kaže Terzić.

Nema više socijalističkog samoupravljanja

Ulice Sarajeva

Ulice Sarajeva - Premalo građana za prosvjede?

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Salih Fočo smatra da je u tranzicijskom društvu „teško govoriti“ o socijalnoj pravednosti jer je umjesto starog sustava, koji je počivao na socijalnoj jednakosti, uspostavljen „sustav koji podrazumijeva nejednakost“. „Socijalna raslojavanja u BiH posljedica su procesa privatizacije i urušavanjem modela prema kojem su radnici bili vlasnici proizvodnih sredstava. Srednja klasa je nestala, a veliki broj bosanskohercegovačkih građana danas je u stanju socijalne potrebe. Takav proces privatizacije nametnut je gotovo svim istočnoevropskim zemljama“, kaže u razgovoru za Deutsche Welle sociolog Salih Fočo.

No, dok je većina drugih istočnoevropskih zemalja napredovala u procesu pridruživanja Europskoj uniji, a neke od njih danas su među najrazvijenijim članicama europske zajednice naroda, BiH je stagnirala. Analitičari ocjenjuju da krivicu za to ne snosi samo politička elita, već i građani, koji više od dvadeset godina trpe neefikasnu vlast. U drugim zemljama padaju vlade, visoki dužnosnici su osumnjičeni za kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlasti, završavaju u zatvorima, a građani su na prosvjedima često pokretači pozitivnih društvenih procesa.

Zašto građani BiH trpe i šute?

Pojašnjavajući taj bosanskohercegovački fenomen, sociolog Salih Fočo kaže da ne postoji kritična socijalna masa koja može promijeniti stanje u ovoj zemlji. „Zbog ustavnog ustrojstva i podjela na etničke grupacije nije moguće dobiti kritičnu masu za socijalne promjene i to je ono što BiH razlikuje od drugih zemalja. I prošlogodišnji prosvjedi za jedinstveni matični broj građana (JMBG) pokazali su stanje svijesti u BiH. Iako se radilo o interesu svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, na vrhuncu prosvjeda nije bilo više od 5.000 ljudi“, kaže Fočo.

Zgrada parlamenta u Sarajevu

Zgrada parlamenta u Sarajevu - Jesu li političari izvor svih nedaća u Bosni i Hercegovini?

Profesor Fočo smatra da su u BiH moguća dodatna socijalna raslojavanja i da socijalno-ekonomska kriza još nije dosegla onaj stupanj koji bi građane ove zemlje natjerao da konačno prevladaju etničke, religijske i političke razlike. „Kada se to dogodi, do izražaja će doći socijalni bunt. Taj će bunt zahtijevati promjene i uspostavu onih političkih snaga koje će morati otvoriti novu perspektivu i nadu građanima ove države“, kaže Fočo.

Preporuka uredništva