1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Bosanski krastavci na njemačkom tržištu

Suše i teška poslovna klima u BiH nisu spriječili gračaničke poljoprivrednike da počnu izvoziti svoje proizvode. Okupljeni oko Poljoprivredne zadruge “Gračanka”, kreću u “osvajanje” europskog tržišta.

„Poljoprivredna zadruga neke još uvijek podsjeća na socijalistička vremena”, govori Sabahudin Avdić, tehnolog biljne proizvodnje u Poljoprivrednoj zadruzi “Gračanka” iz Gračanice dok se prašnjavom cestom vozimo prema Prijekom Brdu, jednoj od gračaničkih mjesnih zajednica. Avdić dobro poznaje ovu regiju jer tu dugi niz godina surađuje s poljoprivrednicima koji se ne mogu pouzdati u donacije. Među tim poljoprivrednicima je i obitelj Huskić. “Ništa ne pada samo s neba”, kaže 40-godišnjakinja Samira Huskić koja se više od 15 godina bavi proizvodnjom krastavca kornišona. “Muž i sin su sezonski radnici, svekar, svekrva i kći mi pomažu oko kornišona. Doduše ima još jedna žena koja mi priskoči u pomoć”, kaže Samira koja je ove godine na površini od jednog dunuma (1.000 m²) posijala kornišone.

Ona je zadovoljna. Uz osmjeh kaže da je najveći problem što sve traje samo dva mjeseca. Međutim, i za to vrijeme, Samira s obitelji, onako usput, kako kaže, zaradi nešto novca. “Ove godine s dunuma očekujemo oko sedam tona krastavca. Kada zadruzi vratimo uložena sredstva, ostat će nam oko 4.000 maraka. Znači da smo mjesečno zarađivali po dvije tisuće maraka. Dobra plaća u Bosni”, kaže Samira koja je izračunala da joj je satnica gotovo veća nego suprugova, koji trenutno radi u Crnoj Gori. “Dnevne obaveze oko krastavaca traju tri do četiri sata”, objašnjava Samira. Čula je da se kornišoni izvoze i u Njemačku. Nada se da možda baš kornišoni iz njenog vrta ovih dana dolaze na njemačke trpeze.

Poljoprivreda u BiH

Samira Avdić podršku dobiva od članova obitelji

Poticaj i vlastiti trud

“Ove godine planiramo izvesti oko 100 tona krastavca kornišona”, kaže direktor zadruge “Gračanka”, Rasim Huskić. On ističe da zadruga, na čijem je on čelu već duže vrijeme posjeduje međunarodnu licencu GlobalGAP što je standardni uvjet za izvoz. “Ove godine većinu naših proizvoda, prije svega krastavca kornišona, plasiramo na domaće tržište. Ispunit ćemo ovogodišnji plan od 100 tona krastavca kornišona i naredne godine planiramo znatno povećati izvoz jer ispunjavamo sve potrebne standarde”, kaže Huskić. Izvoz se trenutno vrši putem poduzeća “Apimex” iz Münchena.

On kaže da “Gračanka” ima 1.005 registriranih članova koji su ujedno i kooperanti. Ovom broju se dodaje još 200 do 300 kooperanata koji nisu registrirani članovi, tako da uz pomoć ove zadruge sredstva za život zarađuje više od 2.000 ljudi. “ Ne pouzdajemo se mnogo u lokalnu vlast. Naš cilj je osigurati plasman proizvoda i naplatu. Mi se pouzdajemo u svoj rad i rad naših kooperanata. Međutim, lijepo je kada predstavnici lokalne vlasti odu u Sarajevo i tamo čuju pozitivne informacije o našem radu”, kaže Huskić.

“Uloga Općine, po zakonu o lokalnoj samoupravi, je stvaranje što boljeg ambijenta za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom”, kaže Nermina Trutović, viši stručni suradnik za poljoprivredu u Općini Gračanica koja je na području Tuzlanskog kantona na drugom mjestu po iznosu sredstava koja dobije za poticaje. Na prvom mjestu je Gradačac. Nermina Trutović navodi i da Općina uglavnom potiče proizvođače čiji obujam proizvodnje nije dostigao minimum koji potiče Kanton ili Federacija. “U budžetu Općine Gračanica za ovu godinu je predviđeno 35.000 maraka za poticaj proizvodnje sadnica autohtonog voća i za sufinanciranje projekta nabavke plastenika s Muslim Aid-om. Što se tiče Kantona i Federacije za ovu godinu su planirana nešto manja sredstva u odnosu na prethodnu godinu”, kaže Nermina Trutović navodeći kako poljoprivrednici svake godine iz kantonalnog i federalnog budžeta dobiju između dva i pol i tri milijuna maraka poticaja.

Šljive

Dogovoren je i izvoz šljive na njemačko tržište

Poljoprivredna zadruga “Gračanka” je tri godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma počela rušiti međuentitetske granice. Danas ova zadruga ima kooperante u nekoliko općina, kako na području Federacije BiH tako i Republike Srpske. “Nakon rata smo relativno brzo uspostavili kontakt i suradnju s našim prijeratnim kooperantima na područjima koja se sada nalaze u Republici Srpskoj. Danas imamo kooperante u Petrovom Selu, Doboju i Modriči. Međuentitetska suradnja funkcionira besprijekorno”, kaže Sabahudin Avdić.

Gračaničke šljive, a uskoro i maline za Nijemce

Jedna od najvažnijih grana bosanskohercegovačke ekonomije je poljoprivreda. Nezaposlenost i nemogućnost pronalaska posla su stanovništvo u BiH učinili ovisnim o proizvodnji hrane za vlastite potrebe, ali i prodaju. “Poljoprivreda je važan faktor i za socijalnu sigurnost”, kaže diplomirani inženjer poljoprivrede Rasim Husić.

On ističe da zemljoradnici, kako manji tako i veći, osim osiguravanja sredstava za vlastitu egzistenciju, zapošljavaju i sezonske radnike, što je također pozitivan primjer u zemlji u kojoj je veliki broj nezaposlenih i u kojoj je, prema izvještaju američkog State Departmenta o poslovnoj klimi za ulaganja u BiH, korupcija najveći problem. Poljoprivrednici okupljeni oko zadruge “Gračanka”, pored krastavca kornišona, na europsko, pa tak i na njemačko tržište, već nekoliko godina plasiraju i šljive.

Rasim Huskić

Rasim Huskić: "Poljoprivreda je važan faktor socijalne sigurnosti."

Na bosanskohercegovačkom, ali i njemačkom tržištu se prije dvije godine samo s parcela Osmana Drndića, također iz Prijekog Brda, pojavilo 35 tona šljiva. “15 tona je otišlo na njemačko tržište. Ove godine sam već ubrao četiri tone Čačanske ljepotice (vrsta šljive). Nakon toga slijede Čačanska rodna i Stenla", kaže Drndić i pokazuje šljivik u kojem su do prije nekoliko dana bili zaposleni sezonski radnici.

On sam ne može sve obrađivati ali može, kako kaže, “osigurati da još netko zaradi koju marku”. Drndić se uzgojem šljiva bavi već 15 godina. “Sigurno ne bih imao ovakve rezultate da nisam imao stručnu i savjetodavnu pomoć iz zadruge s kojom surađujem skoro 30 godina”, kaže Drndić, navodeći da se osim uzgoja šljiva bavi i uzgojem oraha. Dok nam ponosno pokazuje osobno osmišljenu i izrađenu sušaru za šljive, Drndić navodi da ove godine neće sušiti šljive, koje su “dobro rodile”. “Nažalost, nema tko raditi. To je malo veća obaveza, a ja i supruga to ne možemo. Teško je naći radnika za taj posao”, kaže Osman.

Kornišoni i šljive gračaničkih kooperanta su već na europskom tržištu. Za dvije godine stižu i maline. “Ove godine planiramo zasaditi 10 hektara. Malina je trenutno glavni poljoprivredni proizvod kada je riječ o izvozu. Želimo uhvatiti korak s europskim tržištem, ali i našim kooperantima osigurati više posla”, kaže Rasim Husić.

Samira Huskić već ima plan. “Jagode do sezone krastavaca, a maline poslije. Eto posla za cijelu godinu”, optimistično kaže Samira i od Sabahudina Avdića traži nove savjete za kornišone koji ove godine, kako kaže Samira, muku muče s vrućinama.

Preporuka uredništva