1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Bosanci protiv Bošnjaka"

"Bosanci protiv Bošnjaka" ili "Bosanac, Srbin ili Eskim", naslovi su u nekim njemačkim novinama koje pišu o popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini, koji je upravo u tijeku. Ukazuje se na ispolitiziranost popisa.

„Popis stanovništva u pravilu ne podgrijava političke strasti jedne nacije. No, u slučaju Bosne i Hercegovine je drugačije. U toj zemlji kao prvo nije jasno ima li tamo uopće zajedničke nacije, a kao drugo nije sigurno ni hoće li ona opstati u sadašnjim granicama. Tako da popis stanovništva, prvi nakon 22 godine, u sebi sadrži veliku količinu političko-eksplozivnog naboja“, piše Süddeutsche Zeitung. Ove novine smatraju da će popis, koji je počeo 1. i traje do 15. listopada, pokazati koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i kojoj nacionalnoj skupini smatraju da pripadaju, ali i napominje: „U pozadini svega je novac i moć. Jer, od brojki neće ovisiti samo – kao što je to drugdje uobičajeno – gdje treba graditi školu i ceste, a gdje ne. U siromašnoj, politički podijeljenoj Bosni i Hercegovini one određuju i podjelu vlasti u vladi i parlamentu, ali i, s obzirom na ogromnu nezaposlenost, i priželjkivani posao u državnoj službi“, piše minhenski dnevnik.

Sarajevo

Sarajevo: struktura stanovništva se u ratu i nakon rata bitno promijenila.

Süddeutsche Zeitung podsjeća da je prema posljednjem popisu stanovništva 1991. u Bosni i Hercegovini živjelo 4,36 milijuna stanovnika; od toga 43,7 posto Bošnjaka (tada su se izjašnjavali kao Muslimani, nap. urednika), Srba 31,2 posto, Hrvata 17,4 posto. Ostali su se izjasnili kao Jugoslaveni ili Romi ili pak kao pripadnici nekih drugih etničkih skupina.

Süddeutsche Zeitung također napominje da je u ratu od 1992. do 1995. živote izgubilo oko 100.000 ljudi, a da je 2,2 milijuna ljudi protjerano. „Jedno je sigurno: danas u Bosni i Hercegovini živi znatno manje ljudi. Posljedice su rat i migracija velikog broja mladih ljudi u prvom redu u Hrvatsku i Srbiju. Svjetska banka procjenjuje da u zemlji trenutno živi 3,83 milijuna ljudi. To je za oko pola milijuna manje nego '91. No, moguće je da je broj mnogo manji. Jer, mnogi koji su zbog rata izbjegli iz zemlje, vraćaju se samo kako bi prodali kuću ili zemlju, a tamo zapravo ne žive. Spor oko popisa između Srba, Bošnjaka i Hrvata vukao se godinama. Bez masivnog pritiska EU-a ni sada ga ne bi bilo. Deset inspektora i stručnjaka EU-a, Vijeća Europe i UN-a trebali bi BiH koliko toliko osposobiti za popis. Sada šest stručnjaka i 28 promatrača pod vodstvom Eurostata (EU-ove ustanove za statistiku) nadgledaju popis, koji košta 23,5 milijuna eura, od kojih trećinu financira EU, pišu ove novine i dodaju: "Već je jasno da će popis donijeti probleme. Građani Bosne i Hercegovine mogu da odgovore na pitanje o nacionalnoj pripadnosti – ali i ne moraju. No, popisivači su obavezni da odgovore unesu bez komentara, 'pa čak i ako netko kaže da dolazi s Marsa', kako kaže Nora Selimović, glavna metodologinja Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Reis Husein Kavazović poziva sve bosansko-hercegovačke muslimane da se u svakom slučaju izjasne kao Bošnjaci. Hrvatski svećenici pozivaju Hrvate koji su iz Bosne i Hercegovine otišli u Hrvatsku da dođu na popis kako bi zadržali i udio u ukupnom stanovništvu, a samim tim i udio u izvršnoj vlasti BiH. A iz građanske grupe 'Jednakost' pozivaju građane da se ili izjasne kao 'Bosanci' ili odbiju da se izjasne o nacionalnoj pripadnosti. Kako su javljali bh mediji, na jednom probnom popisu stanovništva u listopadu 2012. obavljenom u 60 sela, 35 posto ispitanika se izjasnilo upravo kao Bosanci. Međutim, ove podatke je Agencija za statistiku BiH demantirala. A kad bi oni bili točni, oni bi bili znak da postoji svijest o bosansko-hercegovačkoj naciji – a to bi bilo ravno senzaciji“, piše Süddeutsche Zeitung i zaključuje da bi to omogućilo da u tročlanom Predsjedništvu BiH, može da osim Srba, Hrvata i Bošnjaka sada sjedi i jedan Bosanac“.

Detalj popisnog formulara

Nacionalna pripadnost, vjera, materinski jezik?

Tageszeitung piše kako se, pak, mnogi protive popisu, a „posebno oni iz mješovitih brakova“. „'Tko je moj sin? Ja sam Bošnjakinja, moj muž je bio Srbin, tko je onda on?' – pitala se jedna žena u radio-diskusiji. Politički analitičar i filozof Sulejman Bosto je kazao da je on građanin i kao čovjek 'kompleksan' i da se ne može svrstati u ove postojeće kategorije. Kritike civilnog društva su imale i malo uspjeha. Naime, formulari za popis stanovništva su izmijenjeni. Sada se građani barem ne moraju izjašnjavati samo kao Srbi, Hrvati ili Bošnjaci već i kao pripadnici manjina, kao na primjer Bosanci ili pak Eskimi... Ali, tko će to uraditi u selima ili manjim mjestima. Istina je da su se popisivači obvezali čuvati tajnost podataka, ali u korupciji sklonoj bosansko-hercegovačkoj birokraciji podaci o svakoj pojedinoj osobi se mogu brzo doznati. A nepoželjni odgovori mogu dovesti do problema prilikom traženja posla. Jer, nacionalno definirane političke stranke određuju i tržište rada. Prema očekivanjima međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini pozitivno je to da će se konačno znati broj stanovnika svake zajednice. Kao negativno, a to ističu pripadnici civilnog društva, je da će se na ovaj način legalizirati zločini etničkog čišćenja. Tako će i nacionalistički političari mješovite regije lakše svojatati kao da pripadaju njihovim nacionalnim zajednicama“, zaključuje Erik Rathfleder u tekstu objavljenom u berlinskom dnevniku Tageszeitung.

Priredio: Svetozar Savić

Preporuka uredništva