1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Borba za bilijun eura

Stabilna opskrba energijom, pouzdana promatna infrastruktura, brzi internet. Za sve su to nužni mnogo novca i dugoročni plan. Stoga je Europskoj uniji prijeko potreban proračun koji gleda daleko unaprijed.

Kasica prasica

Štedjeti se mora, ali na čemu?

Radi se o mnogo novca. O jednom bilijunu eura. I o tomu kako ga potrošiti. Prvi prijedlog višegodišnjeg financijskog plana, dakle proračuna za razdoblje od 2014. do 2020., Europska komisija bi trebala predstaviti na summitu u Bruxellesu krajem tjedna.

Internet za sve

Proračun sadrži dobro poznate stavke poput poljoprivrede, zaposlenja ili regionalnih poticaja ali i projekte koji proširuju uobičajene okvire. Među njih spada i Connecting Europe Facility (CEF) za koji je predviđeno 40 milijardi eura. Ovim novcem bi se, tako reći nadresorno, financirali projekti za bolje energetsko i transportno povezivanje kao i ulaganje u širokopojasne internetske mreže i to u najudaljenijim i najzabitijim područjima Europske unije. "Radi se zapravo o jačanju konkurentnosti Europe, osiguranju radnih mjesta i gospodarskog rasta", objašnjava Ryan Heath, glasnogovornik europske povjerenice Neelie Kroes, zadužene za projekt Digital Agenda.
Koliko je na globalnom tržištu važno ulaganje u širokopojasne mreže pokazuje primjer Kine koja je samo prošle godine brzi internet uvela u 36 milijuna domaćinstava. CEF zemljama članicama Europske unije omogućuje širenje internetske mreže uz pomoć povoljnih kredita. Trenutno se planira i proširenje energetske mreže. Koliko će na kraju za smione projekte biti odobreno, ovisi o ishodu pregovora na EU-ovom summitu.


Dugotrajno planiranje


Hoće li dogovor Europskog vijeća, dakle skupa šefova država i vlada, uskoro biti postignut - na to se pitanje još uvijek ne može sa sigurnošću odgovoriti. Posljednji pokušaj dogovora u studenome prošle godine je propao jer zemlje članice koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobivaju nisu bile zadovoljne kraćenjima izdataka. Proračun Unije se financira iz različitih izvora. S jedne strane su to prihodi od carina i poreza na dodanu vrijednost, a s druge, i taj je dio najveći, tzv. BNA sredstava pri čemu se radi o direktnim uplatama zemalja članica. No na dugoročni financijski plan ne treba gledati kao na klasični državni proračun nego se zapravo radi o gornjoj granici izdataka za pojedina područja. To je važno, ne samo zbog skupih i velikih projekata poput onih povezanih s prometnom infrastrukturom, nego i za područja poput znanosti, koja ovisi o dugotrajnom financiranju i planiranju. Jedan od takvih znanstvenih projekata je i Horizon 2020 težak 80 milijardi eura. "Znanstvenicima je važno da se mogu osloniti na dugotrajnu financijsku podršku", kaže Heath. Pritom je, pogotovo kad su znanost i istraživanje u pitanju, važno da se ne gleda u prvom redu na isplativost ulaganja. "Svaki uloženi cent u znanost je dobro uloženi cent", poručuje Heath iz Europske komisije.

Dogovor izgledan

Ulaganje u znanost se isplati

Ulaganje u znanost se isplati

No ne radi se samo o tomu tko koliko uplaćuje nego kamo taj novac odlazi. Sektor poljoprivrede i poljoprivrednog razvoja tradicionalno guta najviše novca. Najžešći borci za to da tako i ostane su Francuska i  južnoeuropske zemlje. Znači li činjenica da su poljoprivredni i regionalni fondovi nedodirljivi da će se štedjeti na znanosti i infrastrukturi? Ryan Heath izbjegava direktni odgovor. "Naravno da je naivno za očekivati da će proračun biti prihvaćen onakvim kakvog ga predloži Komisija. Svjesni smo da će biti mnogih promjena i da se pritom ne može izbjeći konkurentsko razmišljanje između predstavnika pojedinih resora", kaže Heath. Unatoč tomu vlada uvjerenje da će krajem tjedna EU napokon dobiti svoj dugoročni financijski okvir. U Bruxellesu se vjeruje da će borba biti oštra, ali da će se okončati dogovorom zemalja članica.