Borba seljaka protiv genetski modificirane soje | Priča dana | DW | 04.08.2010
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Borba seljaka protiv genetski modificirane soje

Svjetska potražnja za sojom kao stočnom hranom i bio-gorivom tjera cijene "čudesnog zrna" u astronomske visine. No velika potražnja za sojom u Paragvaju zaoštrava sukob, koji je tamo ionako socijalni problem broj jedan.

Soja

Dok jednji na njoj zarađuju, drugi pak strahuju za vlastiti život

Brazilski, argentinski i njemački poljoprivrednici, internacionalni proizvođači sjemena i izvoznici stočne hrane zarađuju dobro ovim boomom soje. No u Paragvaju samo četiri posto stanovništva raspolaže s preko 86 posto obradivih površina. Pri tome je Paragvaj četvrti po veličini izvoznik soje u svijetu. Lucia Pavon, seljanka u provinciji San Pedro priprema ručak na otvorenoj vatri. Kao i njeni susjedi, tako i Lucia i njena obitelj žive od onoga što sami uzgoje na obližnjem polju. Imaju nekoliko krava, svinja i kokošiju koje slobodno trče po dvorištu. No ova idila vara. Samo nekoliko stotina metara dalje počinju ogromna polja soje brazilskih velikih poljoprivrednika. To osjećaju stanovnici sela, kaže Lucia Pavon:

"Kada upotrebljavaju pesticide ne uzimaju u obzir vjetar koji u tom trenutku raznosi pesticide svugdje. Strahujemo od ranog umiranja, jer otrov dolazi i do naših mahuna i manioka. Od te pare u zraku imam bolove u trbuhu, neki imaju proljev ili moraju povraćati, mnogi se žale na glavobolju. Nedavno mi je odjednom uginulo 30 kokošiju. I susjedi se također žale. To je užasno!"

Posljedice i za ljudski život

Pesticidi

Od pesticida ne pate samo biljke...

Sa uvodom genetski modificiranih vrsta soje krajem 90-tih godina povećala se uporaba pesticida. Poduzeća poput Monsanto i Bayer ne samo da su na tržište dovela veoma izdržive vrste nego su i biljke učinili otpornima na vlastite herbicide. Ta sredstva uništavaju sve biljke na oranicama, osim genetski modificiranih biljaka soje. Da su ta sredstva opasna i za stanovnike sela pokazuju razna istraživanja, poput istraživanja Svjetske Zdravstvene Organizacije, kaže Garciela Gamarra iz Ministarstva za zdravstvo u Paragvaju: "Poslijedice su dogoročne. Ako ste sredstvima dugo izloženi, raste rizik od raka, razvijanja deformacija ili alergija."

Godišnje obolijeva tisuće ljudi, često dolazi i do smrtnih slučajeva. No u Paragvaju nedostaju sredstva, izobrazba i politička želja da se provedu istraživanja i poduči stanovništvo o rizicima, kaže liječnica. Proizvođači sjemena i veletrgovci žitom podupiru svijetski uzgoj soje. Potražnja stočne hrane i bio-goriva tjera cijenu mahunarke u visinu.

Polja soje u Paragvaju

Ogromne monokulture industrijskog uzgoja soje unosan su posao – i to za velike poljoprivrednike i internacionalne proizvođače sjemena. I do tri i pol tona soje mahunarke dobiva se po hektaru, urod koji može donijeti zaradu od oko 900 američkih dolara, pri čemu se ne plaća porez. S vremenom se u Paragvaju, na području skoro velikom kao Tajvan, godišnje dobiva i do šest milijuna tona te mahunarke.

Mali poljoprivrednici - osiromašeni i zaostali

Hector Cristaldo, predsjednik najvažnije udruge proizvođača soje u Paragvaju, ponosan je na proizvodni kapacitet zemlje. Po njegovom mišljenju kapacitet se može mjeriti s onim bogatih zemalja, i još dugo nije iscrpljen. "Soja je najvažnija veza Paragvaja s globaliziranim svijetom. Reći da se visoki agrarni potencijal u zemlji kao što je naša treba upotrebljavati samo u vlastite svrhe, a ne za pomoć gladnom svijetu, bilo bi besmisleno", kaže Cristaldo.

Cristaldo također smatra da se ekspanzijom ne zaoštrava dugogodišnji sukob koji se u ovoj zemlji vodi oko zemljišta i to zbog potiskivanja "Campesinosa" (poljoprivrednici bez vlastitog zemljišta). Mali poljoprivrednici sa svojom su samoopskrbom osiromašeni i zaostali, argumentira lobist. Od ovog booma zarađuju samo pojedinci u državi i zapadne industrijske nacije koje jeftino uvoze soju iz Paragvaja, kako bi s time tovili životinje za svoje potrebe mesa i mlijeka.

Seljaci na poljima u Paragvaju

Pobuna seljaka za zdravu hranu i okoliš

U međuvremenu u Paragvaju mali poljoprivrednici sežu i za sredstvima civilne nepokornosti. Lucia Pavon blokira sa svojim susjedima traktore s otrovnim pesticidima. Većina od 5.000 ljudi, koji žive u okrugu Lima, sudjeluju u demostracijama, kaže ona: "Borimo se cijelom snagom protiv trovanja. Zahtijevamo kraj trovanja. Opterećenje je veoma veliko. Životinje se truju, naša djeca, stari. Ovdje lebdimo između života i smrti." Sve se više i više Campesinosa, koji ipak čine polovicu paragvajskog stanovništva, protivi internacionalnom agrarnom biznisu i otrovnim monokulturama.

"Despertar", "Buđenje", pjesma je koju upravo zbog toga i pjevaju mali poljoprivrednici iz općine Lima. Oni će se i dalje boriti, kaže Lucia Pavon, kako bi zadržali osnovu svog života i svoj okoliš, ali isto tako i protiv podmuklog trovanja genetski modificiranom sojom.

Autorice: Steffi Holz/ sđ

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic