1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba protiv maloljetničkih brakova

Carsten Grün17. kolovoza 2016

U mnogim je zemljama udaja maloljetnica još uvijek sastavni dio svakodnevice. U Njemačkoj su maloljetnički brakovi doduše zabranjeni, ali njihov broj raste – pogotovo među izbjeglicama.

https://p.dw.com/p/1Jj4u
Prosvjed protiv maloljetničkih brakova u Nigeriji
Prosvjed protiv maloljetničkih brakova u NigerijiFoto: picture alliance/AP Photo

Po informacijama njemačkih vlasti, od 2015. u zemlji je registrirano više od 1.000 dječjih brakova. Većina tih brakova je sklopljena ranije u inozemstvu, ali raste i broj brakova aranžiranih u Njemačkoj. Maloljetnički se brakovi sklapaju među izbjeglicama, ali i kod Roma doseljenika iz drugih zemalja EU-a.

Tim potezom obitelji se često žele pobrinuti oko socijalnog „osiguravanja“ djevojčica. Po njemačkom pravu su brakovi nakon navršene 16 godine u načelu mogući – ali samo uz pristanak roditelja.

Tužba mladog izbjegličkog para

Viši pokrajinski sud u Bambergu je u kontekstu te pravne regulacije u lipnju ove godine izrekao jednu politički i društveno kontroverznu presudu. Suci su naime priznali brak jedne 15-godišnjakinje i njezinog 21-godišnjeg muža koji je sklopljen u Siriji. Oni su iz svoje domovine kao izbjeglice stigli u Bavarsku.

Prije toga nadležna Služba za mlade nije htjela priznati brak i pokušala je preuzeti skrbništvo nad mladom ženom. Par je nakon toga podigao tužbu pred Obiteljskim sudom i izgubio u prvoj instanci.

Teška presuda

Drugostupanjski sud u Bambergu poništio je tu presudu. Glasnogovornik suda Leander Brößler je rekao da se sud pri donošenju odluke pozvao na paragraf 1633 Građanskog prava, po kojem udate maloljetnice samostalno mogu odlučiti gdje će boraviti i s kime. Pretpostavka za ograničavanje preuzimanja skrbništva nad maloljetnicima u Njemačkoj je „pravovaljan brak“, pa čak i ako on nikada u Njemačkoj nije smio biti sklopljen.

U konkretnom slučaju (supruga i njegove tada 14-godišnje supruge) njih dvoje su bili sirijski državljani i vjenčali su se u Siriji – tako da je i bamberški sud potvrdio pravovaljanost braka po sirijskom pravu, kazao je Brößler.

Slučaj za Vrhovni sud

Suci ovako vide pravne temelje: čak i da je prilikom sklapanja braka prekršena sirijska odredba o minimalnoj dobi za ulazak u brak, on bi po sirijskom pravu bio nevažeći i moglo bi ga se osporiti. A sve dok ga netko nije osporio, brak se mora smatrati pravovaljanim. Sud u Bambergu je dodao kako vrijedi isto pravno sljedništvo kao i u njemačkom pravu. I ono naime dozvoljava iznimke po kojima je i maloljetnicima moguće stupiti u brak.

Vjenčanje se dakle mora smatrati valjanim sve dok brak nije ukinut, stoji u presudi. I upravo zbog toga ni Služba za mlade ne može odlučivati o sudbini mlade žene, odlučili su bamberški suci. Pravnici su ipak ostavili i mogućnost žalbe na presudu, obzirom na načelnu važnost ovog slučaja. Grad Aschaffenburg podigao je tužbu protiv te presude i želi da o slučaju odlučuje Vrhovni sud.

Brojne kritike

Udruga "Terre des Femmes" koja promovira ženska prava, kritizirala je presudu. „Rana vjenčanja su povreda ljudskih prava, maloljetnice još ne mogu procijeniti posljedice vjenčanja. Osim toga su posebno ugrožene kao moguća meta bračnog i seksualnog nasilja", kaže šefica udruge u Njemačkoj, Christa Stolle.

Dodaje kako je fatalan signal kada neki sud u Njemačkoj prizna vjenčanje jedne 14-godišnje Sirijke, signal koji uništava sve dosadašnje napore u borbi protiv maloljetničkih brakova. I u pokrajinskim ministarstvima u Njemačkoj sve je uočljivije nezadovoljstvo postojećom pravnom praksom. Ministri pravosuđa Bavarske i Sjevernog Porajnja i Vestfalije zalažu se za promjenu zakona.

Manjkavo obrazovanje njemačkih vlasti

Paula Honkanen-Schoberth
Paula Honkanen-SchoberthFoto: picture-alliance/dpa/M. Hitij

Paula Honkanen-Schoberth, šefica Njemačkog saveznog udruženja za skrb o djeci, zagovara generalno ukidanje iznimki oko priznavanja brakova osoba mlađih od 18 godina, odnosno novo pravno definiranje brakova maloljetnika koji nisu sklopljeni u matičnim uredima u Njemačkoj. „Brakove maloljetnih osoba koji su sklopljeni samo ceremonijalno, mora se definirati kao prisilne brakove. Samo tako ih se pravno može procesuirati. U konačnici onda te brakove ne bi bilo moguće tako jednostavno ni sklapati.“ Honkanen-Schoberth vidi i deficite na polju skrbi i savjetovanja maloljetnih izbjeglica.

„U prihvatnim centrima bi bilo važno da se djevojčicama objasne njihova prava i da im se pojasni da u Njemačkoj mogu dobiti pomoć.“ Posljedice su za pogođene djevojke, kako dodaje, uvijek ogromne: „To je poput spirale, najprije se prekida školovanje ili se s njime uopće ne počinje, a bez obrazovanja raste ovisnost o mužu, a tu su još i rane trudnoće.“

Zaštita od strane države

Zastupnica CDU-a u Bundestagu i bivša sutkinja na Obiteljskom sudu Elisabeth Winkelmeier-Becker protivi se odlučno maloljetničkim brakovima: „Takvi dječji brakovi nisu u skladu s našim vrijednostima, među kojima je i ona da brak počiva na dragovoljnoj odluci punoljetnih osoba, a ne da o njemu odlučuju rodbina i tradicije“. Winkelmeier-Becker smatra da je sad na potezu politika, i to u vidu prilagođavanja zakona o braku maloljetnih osoba.

Savezni ministar pravosuđa Heiko Maas za list "Welt am Sonntag" najavio je da će biti utemeljena radna skupina saveznih i pokrajinskih vlasti koja će se pozabaviti tom temom.