1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Borba protiv kriminala ili početak ukidanja gotovine?

Europska središnja banka ukida novčanicu od 500 eura. Je li to napredak u borbi protiv organiziranog kriminala ili početak kraja gotovine, pitanja su kojima se bavi njemačka javnost.

Mali je broj onih koji su do sada u rukama imali veliku euro-novčanicu, ružičaste boje, piše Stuttgarter Nachrichten. „Bankomati rijetko kada izbacuju tu novčanicu, iako ih je oko 600 milijuna u opticaju. U tom smislu malo kom potrošaču će novčanica od 500 eura nedostajati“. List piše i da bi nestanak 500 eura mogao predstavljati i mnogo više od ukidanja jedne novčanice: “Novčanice od 500 eura čine oko trećinu ukupne vrijednosti euro-gotovine koja je u opticaju. Dakle bit će potrebno otiskati velike količine novčanica od 200 i 100 eura. Procjenjuje se da će povlačenje stare novčanice, tiskanje i širenje novih stajati najmanje pola milijarde eura. Radi li se zaista o oduzimanju terena onima koji se bave kriminalom, pranjem novca i krijumčarenjem droge? Malo je vjerojatno. Oni će odluku vrha Europske središnje banke primiti s podsmijehom i brzo će pronaći nove putove za obavljanje i financiranje svojih mračnih poslova. Moguće je da je ukidanje najvrednije euro-novčanice početak ukidanja gotovine. Time će se potrošačima ograničiti putovi plaćanja i trgovine, na što opravdano ukazuje predsjednik Njemačke narodne banke Jens Weidmann. I povjerenje u euro bi moglo biti narušeno, koje ionako nije pretjerano veliko. Uz to, gotovina nudi zaštitu od niskih ili negativnih kamata. Umjesto da se novac ostavlja na računu, novčanice, pa i one od 500 eura, su se mogle podizati i stavljati u ladicu. Je li to povoljnije nego da novac bude na računu s nula ili minus kamatama je jedno drugo pitanje. Ali potrošači imaju izbor. Bez gotovine tu mogućnost ne bi imali. Toliko daleko se još nije otišlo, ali ukidanje novčanica od 500 eura je povod da se razmotre i ti aspekti.

Pitanje težine

Tjednik Der Spiegel piše: “Bez obzira je li riječ o financiranju terorizma, mafiji ili krijumčarenju droge: u carstvu organiziranog kriminala prednost se daje gotovinskom plaćanju. Keš je anoniman, brzinom munje mijenja vlasnika i teško mu se ulazi u trag. Jedina mana gotovine je fizičke prirode: potreban mu je prostor. Sve veći, što su veće svote. Za isplatu deset milijuna eura potrebno je 200.000 novčanica od pedeset eura, koje su, kada se skupe, teške 184 kilograma. Ukoliko bi se novčanice naslagale jedna na drugu, nastalo bi toranj visok dvadeset metara. Drugim riječima, diskretna predaja novca u malom koferu ne bi išla. Ukoliko bi se za isplatu koristile novčanice od 500 eura, dovoljno bi ih bilo 20.000. One teže 22 kilograma i po volumenu su mnogo zgodnije za rukovanje”.

U potrazi za „Bin Ladenom“

Euri

Polagani odlazak gotovine?

Hoće li ukidanje novčanice od 500 eura doprinijeti suzbijanju pranja novca i kriminala, ostaje otvoreno, piše magazin Der Spiegel “Ta veza dosada nije dokazana, priznaju čak i stručnjaci iz ESB-a. Ali što se uopće može dokazati u carstvu sive ekonomije? Onaj tko vjeruje da će ukidanje novčanice od 500 eura suzbiti kriminal, može ići i dalje u razmišljanju. Pojedini stručnjaci tako zahtijevaju ukidanje i novčanica od 200 i 100 eura. Jer što je manja vrijednost novčanica, to će teže biti gotovinske isplate u sivoj ekonomiji”. Brojni kritičari, piše Spiegel međutim smatraju da ukidanje novčanice od 500 eura i uvođenje gornjih granica za isplatu gotovine nije oružje u borbi protiv organiziranog kriminala i pranja novca, nego prvi pokušaj da gotovina nestane iz privrede.

O ukidanju novčanice od 500 eura piše i dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung u tekstu naslovljenom “Ćao, Bin Laden!“: “Španjolci su pogodili bit stvari. Odlazeću novčanicu oni već dulje vrijeme zovu ‚Bin Laden‘. Svi znaju da novčanica postoji, ali gotovo nitko ju nije vidio. Zanimljivo je kako očigledno najveći broj novčanica od 500 eura cirkulira po Španjolskoj, iako ekonomski učinak te zemlje u zoni eura iznosi jedva deset posto“.