1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Borac protiv tabua Günter Grass

Nobelovac i borac protiv tabua Günter Grass je do svoje smrti bio angažiran građanin, neugodan kritičar i komentator političkih zbivanja. Ali, prije svega je bio velik autor. Umro je u 88 godini života.

Život prepun uspona i padova, zvjezdanih trenutaka i preokreta, počeo je 16. listopada 1927. Günter Grass je rastao u skromnim uvjetima. Njegovi roditelji su u Gdanjsku imali trgovinu s kolonijalnom robom. Kupci su bili siromašni, stan - malen, okruženje - katoličko. Bilo je to "djetinjstvo između Svetog duha i Hitlera", kako je to napisao Grassov biograf Michael Jürgs. Kada je počeo Drugi svjetski rat, Grass je imao 17 godina. 1944. je bio pomoćnik na protuzrakoplovnom topu, a zatim je postao esesovac (pripadnik elitnih nacističkih postrojba SS). O tome je progovorio tek nekoliko desetljeća kasnije - izazvavši skandal.

Počeci uspješnog pisca

1952. godina: Savezna Republika Njemačka je mlada, Grass isto tako. Počeo se baviti umjetnošću, studirao na Umjetničkoj akademiji u Düsseldorfu kiparstvo i grafiku, svirao u jednom jazz-sastavu, putovao, i 1956. se na neko vrijeme skrasio u Parizu. Tamo je sa svojom prvom suprugom vodio skroman život i počeo se baviti pisanjem. Njegov prvi roman "Limeni bubanj", objavljen 1959., uskomešao je malograđanski duh Njemačke tih godina i postao poznat u svjetskim razmjerima, preveden na brojne jezike, a više puta je po njemu snimljen i film. 1999. je Grass za njega - i svoje životno djelo - dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Scena iz filma Volkera Schlöndorffa Limeni bubanj

Scena iz filma Volkera Schlöndorffa "Limeni bubanj"

Kreativan i produktivan

Grass je pisao drame, pjesme i prije svega beletristiku. Dug je popis njegovih djela. "Mačka i miš", "Pasje godine", "Korakom raka", "Dok ljuštim luk", "Lokalna anestezija", samo su neki od poznatih naslova; u njima je uglavnom tematizirao političke odnose i društvena previranja, na primjer, ulogu intelektualaca u radničkoj pobuni u DDR-u 1953. godine, studentske revolte iz 1968., izbore za Bundestag. Vrlo važno mu je bilo i pomirenje s Poljskom, zemljom u kojoj je rođen i za koju je ostao vezan.

Romani koje je objavio poslije "Limenog bubnja" ni izdaleka nisu izazvali oduševljenje svjetske publike kao priča o malom Oskaru Matzerathu, ali su ipak imali velik uspjeh. Bilo je i čitatelja koji su smatrali da je u njima previše politike, a premalo umjetnosti.

Moral i politika

Günter Grass je bio umjetnički multitalent i često je sam ilustrirao svoje knjige. Veliku pozornost javnosti je izazivao svojim političkim angažiranjem - godinama je u Njemačkoj važio kao moralna instanca. 1961. je postao pristaša, ali ne i član Socijaldemokratske stranke (SPD), 1969. je podržao Willyja Brandta u predizbornoj kampanji, nekoliko godina kasnije se i sam učlanio u tu stranku, da bi na kraju, zbog spora oko novog zakona o azilu, vratio svoju stranačku iskaznicu.

Heinrich Böll, Günter Grass i Willy Brandt

Heinrich Böll, Günter Grass i Willy Brandt

Uvijek je bio relativno bučan i kritičan promatrač svog vremena i nezavisni ljevičar koji je koristio svoj ugled da bi utjecao na diskusije o protjerivanju Kurda iz Njemačke ili se zalagao za bivše prisilne radnike, ljudska prava, progonjene pisce ... i govorio protiv ratova, ali i njima u prilog, da bi 2006. priznao da je i sam bio ratni grešnik. Kada je u svojoj autobiografiji otkrio da je kao 17-godišnjak bio član naoružanih SS-postrojba, u Njemačkoj i inozemstvu su počele velike rasprave o njegovoj osobnosti. Na njegov ugled je pala sjena i pisac, koji se stalno zalagao za bespoštedno suočavanje Njemačke sa svojom nacističkom prošlošću, optužen je za licemjerje.

Pjesma kao provokacija

2012., kada je njegova aureola moralne instance već bila izblijedjela, objavio je tekst pod naslovom:

"Ono što se mora reći"

, i njime još jednom izazvao skandal o kojem se raspravljalo i daleko izvan granica Njemačke. Tekst je objavljen u vidu pjesme u kojoj je iznesena neuvijena kritika na račun politike Izraela. Grass u njoj upozorava na opasnost od atomskog napada Izraela na Iran i naziva izraelsku državu, njezine nuklearne kapacitete i politiku prema Palestincima - opasnošću za svjetski mir.

Pamflet je izazvao ogorčenje, a Günter Grass je u Izraelu postao nepoželjna osoba (persona non grata). Optužen je za antisemitizam. No, ovaj pisac je mnogima ostao veliki uzor. Uwe Tellkamp ga je okarakterizirao kao jednu od "najvećih pripovjedačkih snaga njemačke književnosti", a za Moritza Rinkea, Grass je bio "možda najzanimljiviji i najraznovrsniji dinosaur".

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost umro je u ponedjeljak, 13.4.2015. u Lübecku, priopćila je izdavačka kuća Steidl u Göttingenu.

Preporuka uredništva