1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Bonn - nekadašnja rimska luka?

Jesu li Bonn i Königswinter nekada bili antičke luke? Arheolozi vjeruju da jesu jer su u Rajni pronađene kovanice i predmet od olova. Sada znanstvenici kreću u istraživanje s ultrazvučnim dubinomjerom.

Titel: Nordbrücke am Rhein Schlagwörter: Bonn, Rhein, Nordbrücke, Universität Bonn, Projekt, antiken Häfen, Forschung, Archäologie Beschreibung: In der Nähe von der Bonner Nordbrücke wird der Rheinuntergrund mit einem Sonar gemessen Datum: 15.05.2013 Copyright: Luisa Frey

Thomas Roggenkamp

Oblačno je, tu i tamo počne sipiti kišica - nije nikakvo čudo da je terasa "Biergartena" na Rajni prazna. Po samoj rijeci, u blizini bonnskog sjevernog mosta, plovi malena brodica. S nje poseban uređaj šalje ultrazvučne impulse na dno rijeke. Arheolozi i geografi bonnskog sveučilišta na obali napeto iščekuju rezultate. Oni žele dokazati da na dnu Rajne oko Bonna i Königswintera, gradova u saveznoj pokrajini Porajnju i Vestfaliji, leže ostaci luke stare dvije tisuće godina. "Do sada je to, na žalost, prilično neistraženo", kaže arheologinja Heike Kennecke, članica istraživačke skupine sveučilišta u Bonnu. Ona, zajedno sa svojim kolegama, želi pronaći odgovore stara pitanja koja ih već godinama muče.

Ostaci lučkog zida?

Heike Kennecke

Heike Kennecke

Ideja da su Bonn i Königswinter nekada bili rimske luke, nije nova. Na nju su znanstvenici došli već 1970-ih godina. Tada je jedan arheolog otkrio u Rajni ispred Königswintera objekt oblika srpa i zaključio da bi to mogao biti lučki zid. Ubrzo nakon toga je jedan arheolog u nadlijetanju ovoga kraja otkrio objekte istog oblika u Bonnu - ostatke luke točni ispred nekadašnjeg rimske legionarske utvrde u blizini bonnskog sjevernog mosta. "Jestu li to doista luke? Jesu li ti objekti prirodni ili umjetno izgrađeni? To sada želimo definitivno razjasniti", kaže Kennecke o zagonentnim objektima vidljivima na dnu Rajne samo za niskog vodostaja.

Rupe koje puno govore

Sonarna istraživanja na Rajni

Sonarna istraživanja na Rajni

Od početka svibnja se vrše istraživanja eholotom, ultrazvučnim dubinomjerom. Po dobrim vremenskim uvjetima znanstvenici brzo napreduju u istraživanju. Naznake o nekadašnjem postojanju luke na bonnskoj obali Rajne bi bili su na primjer "lanac rupa u kojima nestaju ultrazvučni signali", objašnjava inženjer Klaus Storch. Oni bi pokazali, da je u tlu nekada nešto bilo zabijeno, nešto što je napravio čovjek.

Dr. Klaus Storch

Klaus Storch

"Eholot nam ne može reći jesu li u tim rupama bili drveni ili željezni stupovi", kaže. Ali oni mogu biti korisna pomoć za daljnje potrage. Arheološki projekt u Bonnu trajat će do 2015. i dio je programa "Luke od Rimskog carstva do srednjeg vijeka" koji Njemačka znanstvena zajednica (DFG) financira s milijun eura.

Luka za transport kamena

"Već u doba starih Rimljana, a i prije toga je Rajna bila korištena kao prometnica", kaže Thomas Roggenkamp, geograf s bonnskog sveučilišta: "Transport robe vodenim putevima je bio puno jeftiniji i brži nego kopnenim putevima."

Dobro je poznato kako su Rimljani, osobito u tada šumovitim predjelima poput Porajnja, uvelike koristili rijeke kao prometnice, ne na kraju jer divlja plemena nisu imala načina napasti takav tovar. Slično je bilo i u drugim mjestima pod kontrolom Rima i nije slučajno izabrano mjesto gdje je nastala Siscia (Sisak) ili Singidunum (Beograd). 

U Mainzu postoji i muzej gdje je rekonstruirana rimska riječna lađa, slično je bilo i u Trieru na rijeci Mosel. Samo brodovima se mogla opskrbljivati najveća rimska utvrda i naselje na rijeci Rajni smještena nedaleko od Bonna, Colonia Claudia Ara Agripinensium - današnji grad Köln gdje ne samo da je postojala golema luka, nego je bila čak zaštićena bedemima (op. red.).

Nalazi s dna Rajne

Nalazi s dna Rajne

Arheologinja Kennecke ne sumnja da su u Bonnu i okolici pristajali brodovi. Arheolozi su na mjestu na kojemu vjeruju da se nekada nalazila starorimska luka našli kovanice iz razdoblja između prvog i trećeg stoljeća, kao i predmete od olova. Pretpostavlja se da su oni služili ribarima kao utezi za mreže.

Luka u Königswinteru je, vjeruju stručnjaci, imala drukčiju funkciju nego ona u Bonnu: ona je ležala podno brda Drachenfelsa i služila je za pretovar kamenja. Iz tog brda se, naime, u vrijeme Rimskog carstva i u srednjem vijeku vadio trahit, kamen vulkanskog porijekla bogat kvarcom koji se koristio za gradnju. Bonnski znanstvenici žele sada doći i do odgovora na pitanje kamo se kamen odvozio i u što ugrađivao.

"Ako se ustanovi da su Bonn i Königswinter doista bili antičke luke, onda ćemo nastaviti intenzivno istražibati, s roniocima, i tako dalje", objašnjava Kennecke: "Onda ćemo ići u detaje: kako su izgledale te luke? Kako su građene?" Ali prvo treba istražiti dno Rajne - prije nego što otrese nova kiša.

Preporuka uredništva