1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Bolje bez mesa nego s mesom starim deset godina

Dok Hrvatsku ovih dana tresu skandali oko pokvarenog mesa, Njemačka je svoje takoreći već "odradila". Zahvaljujući njima je i vegetarijanstvo dobilo na popularnosti.

Meso - zabranjeno

Skandali zbog pokvarenog mesa, trenutno tresu i Hrvatsku

Najčešći i najpopularniji oblik svojevoljnog odricanja svakako je odricanje od seksualnosti, odnosno, od seksualnih odnosa. U tome u ime vjere ili takozvanog intenzivnijeg spiritualnog razvoja prvenstveno prednjače ( barem službeno) katolički svećenici, časne sestre i redovnici. Na drugom mjestu popularnosti na ljestvici odricanja nalazi se meso iako je u ovom slučaju stvar već nešto složenija. Naime, nekonzumacija životinja iz religioznih ili vjerskih razloga igraju važnu ulogu samo u ponekim zemljama:; primjerice, u Indiji.

Nina Hagen

Nina Hagen jedna je od najistaknutijih zagovornica života bez mesa

Pa, ipak, tema odricanja od mesa u posljednje vrijeme počela je zauzimati sve više mjesta u njemačkim medijima; točnije, rasprave o smislu i potrebi vegetarijanskog načina prehrane postaju sve glasnije. U tom smislu, u javnost sve češće prodiru i apeli pojedinih poznatih osoba kojima širu javnost pozivaju na promišljanje, odnosno, na promjenu odnosa prema mesu kao hrani navodeći svoje razloge nerijetko višegodišnjeg vegetarijanskog načina prehrane.

„Konzumacija mesa štetnija je za okoliš od vožnje automobilom“

Kritika predodžbe da je konzumacija mesa nešto prirodno i zdravo, postoji već duže vremena. Pa, ipak, ovako glasno kao sada, ona se u Njemačkoj još nije čula. Jedan od glavnih „uzroka“ svakako je nedavno objavljena knjiga američkog autora Jonathana Safrana Foera „Eating animals“ ( „Jedući životinje“) o kojoj se već sada može govoriti kao o velikom uspjehu. Foer u njoj opisuje strahote industrijskog uzgoja i klanja životinja. On upućuje da 99 posto mesa kojim se u pravilu hranimo potječe iz masovnog uzgoja – što po njegovom mišljenju nije samo nemoralno već „u tome leži najvažniji razlog globalnih klimatskih promjena“.

Pečeni plići u Njemačkoj postaju sve manje popularni

Pečeni plići u Njemačkoj postaju sve manje popularni

Naime, ovisno o istraživanjima i njihovim rezultatima, masovni uzgoj životinja izaziva između 18 do 51 posto stakleničkih plinova. Poruke ovakve vrste nisu same po sebi ništa novo; već su i ranije znanstvenici upozoravali na ovu pojavu. No ovoga puta, kako se čini, šira javnost konačno je spremna čuti i možda čak i prihvatiti saznanje koje glasi – konzumacija mesa na način kako se ono događa danas, nanosi ekstremne štete našem okolišu.

Sličnu poruku „mesožderskoj javnosti“ odaslala je nedavno u tjedniku „Die Zeit“ i literarna kritičarka Iris Radisch. U tekstu kojeg je napisala stoji da je „jesti meso za okoliš štetnije od vožnje automobilom“. Osim toga, ona postavlja i jedno osnovno etičko pitanje – Da li je moguće da je nešto što već tisućljećima vrijedi kao normalno u svojoj osnovi zapravo toliko neispravno?“. Isto tako, Radisch u svom tekstu podsjeća i na odnos, odnosno, značaj mesnih obroka nekoć i danas: „ Obilni mesni obroci dugo vremena su signalizirali bogatsvo a ono opet socijalnu integraciju. Vegetarijanstvo je dugo vremena slovilo za nešto čudno ili čak sektaško. Vegetarijanci su bili čudaci i osobe koje su stajale izvan društva“.

Mlade žene

Među vegetarijancima najveći je broj mladih, obrazovanih žena

Vegetarijanstvo kao trend

No, kako potvrđuje i Iris Radisch, u međuvremenu su vegetarijanci uspijeli zauzeti pozicije u samoj sredini društva. S njome se slaže i Sebastian Zösch, voditelj Njemačkog saveza vegetarijanaca koji kaže da se u međuvremenu prvenstveno promjenio odnos društva prema vegetarijancima ali i njih samih prema sebi. „Dok su ranije kao prema nekom klišeju oni slovili za askete koji se hrane isključivo müslijem, danas se o ljudima koji se odriču mesa kaže da su moderni i „hip“, objašnjava Zösch. Drugim riječima, i na samo vegetarijanstvo se više ne gleda kao na svojevrsnu „samokastraciju“. Naprotiv, poznati kuhari otkrivaju sve više i više aromatično blago ove kuhinje a i sami vegetarijanci u posljednje vrijeme sve češće naglašavaju aspekt uživanja u hrani.

No, iako je u međuvremenu sve veći broj i poznatih osoba, prije svega onih iz Hollywooda koji se hrane na vegetarijanski način, neki čak i na veganski (odričući se dakle u cjelosti životinjskih proizvoda kao što su jaja ili mlijeko ili koža), kada je u pitanju odricanje od mesa, teško se može očekivati da bi ikada moglo po ovom pitanju doći do nekog „masovnog pokreta“. No, kako kažu u Savezu vegetarijanaca, „kada je riječ o konzumaciji mesa, javnost postaje sve senzibilnija". Tome doprinose svakako i rasprave o utjecaju masovnog uzgoja na klimatske promjene, razne bolesti (ptičja gripa, kravlje ludilo) kao i razni skandali (primjerice oni oko pokvarenog mesa kojem je već odavno istekao rok trajanja, no koje se usprkos tome i dalje nalazilo u prodaji).

Autor: Günther Birkenstock / Željka Telišman

Odg.ured: N. Kreizer

Preporuka uredništva