1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Bolja vremena za bosansko-hercegovačke tekstilce?

Nekadašnji centri tekstila u BiH Visoko, Travnik, Mostar i Sarajevo danas samo sanjaju o nekadašnjoj slavi. Tisuće radnica su ostale bez posla. Ali, sad se u BiH u tekstilnoj industriji otvaraju nova radna mjesta.

default

Textilindustrie Brasilien

"Sve rijeke teku od izvora prema ušću, samo Sana teče prema vama. Sana - Bosanski Novi". Malo je onih u BiH koji se ne sjećaju ove reklamne poruke tvornice trikotaže i konfekcije "Sana" koja je predstavljala okosnicu razvoja tadašnjeg Bosanskog Novog i gdje je bilo zaposleno nekoliko tisuća, uglavnom žena. Danas taj gigant više ne radi, a ogroman kompleks u centru grada stoji napušten. Prije rata tekstilna industrija zapošljavala je tisuće ljudi u BiH i iako je bila manje razvijena u odnosu na druge industrije njezin udio u bruto društvenom proizvodu bio je značajan. Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH kaže da je rat uništio proizvodnju ali da je pred BiH nova šansa s obzirom da se proizvodnja iz Azije sve više vraća u Evropu: "Imamo tradiciju i kvalificiranu radnu snagu da možemo ponovo aktivirati kapacitete iz ove oblasti. To bi predstavljalo nove mogućnosti zapošljavanja pogotovo ženske radne snage."

Radnik u tvornici tekstila

Postoje prednosti koje odgovaraju stranim partnerima

Povratak stranih partnera

Glavna središta tekstilne industrije u BiH bili su Visoko, Travnik, Mostar i Sarajevo, a danas su neke od tih firmi ili potpuno ugašene ili su reorganizirane u manje kako bi odgovorile tržištu. Svijetli primjer u oblasti tekstilne industrije svakako je firma "Sconto-prom" iz Prijedora, a njezin direktor i vlasnik Elizabeta Josipović i pored velikog uspjeha nije zadovoljna stanjem u ovoj grani u BiH: "Tekstilna industrija je `kaput`. Nekada je u BiH svaki grad imao bar dvije tvornice tekstilne industrije (...) mi nismo ništa drugo radili, bili smo drvoprerađivači i radili u tekstilnoj industriji. Danas je nešto drugo, danas se po tekstil ide u Indiju i Kinu."

"Sconto-prom" sve svoje proizvode izvozi i to je možda jedini razlog zbog čega postiže dobre rezultate. Činjenica je da je BiH u prethodnim godinama izgubila kapacitet u tekstilnoj industriji što je za posljedicu imalo pojačan uvoz repromaterijala i odrađivanje glavnine posla u tzv. lon-poslovima. To u praksi znači da je BiH prodavala samo radnu snagu, a da je sav repromaterijal stizao izvan BiH. Predsjednik Udruženja tekstila, obuće i kože u BiH Amir Međić smatra da BiH ima šansu jer strane firme dolaze i u BiH: "Znači ako se oni vraćaju ovamo, a oni su praktično kupci, oni su pokretači, to je naša šansa. E sada, je li dovoljno da se radi lon. Lon je dobar u dobrim firmama. Oni profitiraju. Oni koji nemaju dobrog kupca oni imaju žestok problem."

Potencijal koji nikada nije iskorišten

Žene s djetetom na foteljama u trgovini

Made in Bosnia and Herzegovina?

Naša šansa, kaže Međić, leži u činjenici da je BiH imala možda najkvalitetniji tekstil, a u tekstilnoj industriji u BiH danas je oko 20 tisuća zaposlenih. Od tih 20 tisuća 1.200 radi u firmama koje su nastale iz nekadašnjeg "Borca" iz Travnika: "Te nove firme nalaze se u istom prostoru, rade na istim strojevima, isti su kupci i rade odličan posao. Tržnog čovjeka kada se prilagodi onda tu ima rezultata", kaže Međić.

Pored ovoga "Kula" iz Gradačca trenutno zapošljava preko 800 radnika ali tu su i giganti poput trebinjskog "Novoteksa" koji ima ogromna dugovanja i koji je na koljenima. Urednik ekonomskog portala Capital, Siniša Vukelić kaže da je tekstilna industrija u BiH danas u nezavidnom položaju: "Iako je roba iz Kine dosta jeftinija, ovdje postoji potencijal koji nikada nije iskorišten u dovoljnoj mjeri, a to je blizina europskog tržišta. Odgovaramo naručiteljima zbog geografskog položaja, a imamo i strojeve, volju, radnu snagu..."

Nova šansa

Da odgovaramo naručiteljima iz Europe govori i nedavno otvaranje pogona u nekadašnjoj "Bilećanki" gdje je posao dobilo 200 radnika, a planirano je zapošljavanje još dvije tisuće. Tehnolog u Bilećanki Milun Pavlović: "Proizvodnja ženske poluteške konfekcije. Bluze, haljine, suknje. Radimo za ino-kupca, poznatu njemačku firmu `Steilmann`. Osigurani su kapaciteti do kraja godine."

Manekenke predstavljaju odjeću

Vraćanje stare reputacije?

Ovo je prvi korak u razvoju tekstilne industrije jer je Vlada RS-a formirala poduzeće "Nikola Tesla" u okviru kojeg planira otvoriti tvrtke u Ljubinju, Trebinju, Berkovićima i Nevesinju. Ono što je bitno, kaže Međić, da firme iz BiH mogu ponovo vratiti staru reputaciju što govori i dolazak stranih firmi. "I zadovoljavamo sve jer oni ne bi dolazili ovdje da ne dobivaju ono što traže. Jer kad dođe on traži kvalitetu, količinu i rokove."

BiH trenutno najviše proizvoda iz oblasti tekstilne industrije izvozi u Hrvatsku, Srbiju, Španjolsku, Italiju, Njemačku i Austriju, a preko 90 posto njih su lon-poslovi. Ukoliko BiH želi pravu tržišnu utakmicu kada je riječ o tekstilnoj industriji, stručnjaci kažu da je potrebno osigurati kompletan proces proizvodnje, a ne samo radnu snagu.

Preporuka uredništva