1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Boljšoj teatar ponovo u carskom sjaju

Nakon šestogodišnje restauracije legendarni Boljšoj teatar 28.10. ponovo otvara svoja vrata. Na gala-večeri u velebnom zdanju iz 19. stoljeća sudjeluju zvijezde poput Placida Dominga, Natalie Dessay i Angele Gheorghiu.

Boljšoj teatar

Tradicija duga 235 godina

Čuveno zdanje Boljšoj teatra ponovo sjaji starim carskim sjajem. Pompa, sjaj i svečano raspoloženje na otvaranju će zasjeniti korupciju i skandale oko pronevjera koji su se smjenjivali u preteklih šest godina koliko je trajalo renoviranje. S tri godina zakašnjenja kulturni hram Rusije ponovo otvara vrata za publiku. Renoviranje je koštalo pola milijarde eura. Neslužbeno se spominje iznos od jedne milijarde.

Rus Aleksandar Fedin, operni pjevač iz Moskve, sada solist Opere u Kölnu koji je dugi niz godina bio u ansamblu opere Boljšoj teatra, kaže da je tamošnja publika jedinstvena na svijetu: "Ako te zavole, onda to pokazuju tako da se na kraju moraš sakrivati od njih. Nikad na Zapadu nisam doživio ono što sam doživio u Boljšoj teatru. Poslije svake predstave moj stan je ličio na botanički vrt. Tamo je tradicija da gledatelji na predstavu nose cvijeće za umjetnike."

Unutrašnjost Boljšoj teatra

Pozlata je izrađena po starom receptu od pravog zlata, jaja i votke

Visoka tehnologija na sceni

Na sceni se nalaze najmoderniji uređaji. Velika scena je ranije imala jedan pod, sada ima dva, jedan za operu i drugi za baletne predstave, koji je mekši i na kojem balerine i baletani mogu duže plesati. Baletni ansambl čiju slavu su svijetom pronijele legendarne balerine Maja Pliseckaja i Galina Ulanova ima 200 članova.

U novom ruhu kazalište će dočekati publiku obasjano kičastim lusterima i lampama i ukrašeno pozlatom izrađenom po starom srednjovjekovnom receptu od mješavine pravog zlata, jaja i votke. Kilogrami zlata su upotrebljeni za ukrašavanje zidova, na kojima vise svilene tapiserije, čak je i materijal za naslonjače biran tako da podsjeća na uzorke iz 19. stoljeća.

U prostor za orkestar može se smjestiti 130 glazbenika. Za akustiku su bili zaduženi njemački stručnjaci. Stari betonski pod je zamijenjen novim, napravljenim od drveta iz austrijskih Alpa koje se upotrebljava za izradu instrumenata.

Loža

Materijal za stolice i naslonjače je biran po uzoru na 19. stoljeće

Aleksandar Fedin kaže da je Boljšoj teatar poseban upravo zbog tradicije i ljudi koji tamo rade: "U moje vrijeme davale su se predstave stare pedeset godina. To se zove zlatni fond. To je tradicija. Osim toga, svaki član ansambla, od solista do maske i kostima, svi znaju svaku ulogu. Mi smo bili velika obitelj od više od tisuću ljudi i svi smo se poznavali. To je Boljšoj teatar."

Jagma za kartama

Boljšoj će ponovo biti otvoren čuvenom ruskom nacionalnom operom Mihaila Glinke "Ruslan i Ljudmila". Baletna scena bit će otvorena "Uspavanom ljepoticom" u režiji starog majstora Jurija Grigoroviča. Nova uprava pokušava spriječiti preprodaju karata koja je također dio tradicije starog kazališta. Oduvijek su se za predstave ispred blagajni stvarali redovi u kojima je publika čekala danima i noćima da kupi karte. Aleksandar Fedin kaže da se ta situacija nije promijenila: "U studenome idem posjetiti roditelje i morao sam potegnuti svoje veze i prijatelje da bih nabavio dvije karte. Normalna publika u tako kratkom roku, pogotovo sad nakon otvaranja, uopće ne može doći do karata."

Boljšoj teatar je jedinstven i po tome što se njegovi članovi "regrutiraju" iz vlastitih redova. On ima bolnicu, dječji vrtić i depoe, radionice koje se nalaze i izvan samog teatra. Trenutno ima 2.000 zaposlenih.

Unutrašnjost Boljšoj teatra

Zdanje je osvijetljeno kičastim starinskim lusterima

Politička povijest

Boljšoj teatar pored umjetničke slave ima i vrlo uzbudljivu političku povijest. U carskoj Rusiji na sceni su okrunjeni Aleksandar II., Aleksandar III. i Nikolaj II. Poslije Oktobarske revolucije 1917. i kolapsa carstva komunisti su željeli zatvoriti ovaj hram umjetnosti kako bi označili raskid s buržoaskom kulturnom baštinom. Ipak, zdanje je dobilo na povijesnom značenju jer je u njemu službeno proglašeno osnivanje Sovjetskog saveza 1922. godine.

Zlatni natpis na fasadi renoviranog Boljšoja podsjeća na Lenjina i Staljina, koji je dolazio u operu slušati pojedine arije, ali nije sjedio u carskoj loži već na prvoj galeriji zaklonjen zidom budući da se plašio - atentata.

Autorica: Ž. Bašić-Savić

Odg. ured: A. Jung-Grimm

Preporuka uredništva