1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Boljševičkim metodama do "pravih" vjernika

Hrvati će u prosincu izaći na izbore kako bi izabrali 7. sastav parlamenta. Iako kampanja nije još službeno počela, Udruga Katolik je objavila brošuru „Priručnik za glasovanje – samo za prave katolike“.

Biblija

Koliki je utjecaj Crkve u Hrvatskoj?

Priručnikom se od vjernika traži da ne glasuju za kandidate koji se nisu jasno odredili protiv pobačaja, umjetne oplodnje, istraživanja matičnih stanica embrija, eutanazije i legalizacije homoseksualnih brakova. Naime, Udruga Katolik je široj javnosti postala poznata po sukobima s udrugama koje štite prava seksualnih i rodnih manjina, a svojevremeno je zbog tekstova objavljivanih na službenom portalu Katolik.hr zaradila i opomenu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane Lukač Koritnik. Ona je tada zbog izjednačavanja homoseksualnosti s nekrofilijom, zoofilijom, pedofilijom i incestom urednicima preporučila da sporni materijal uklone sa stranica.

Ivan Poljaković

Ivan Poljaković

Hrvatski katolici su protestanti?

Iako je po svojem sadržaju „Priručnik za glasovanje – samo za prave katolike“ manje kontroverzan od spomenute ranije objave, u hrvatskoj javnosti je izazvao veću pozornost, prvenstveno zbog provokacije upućene samim katolicima. Autor oba teksta je dr. Ivan Poljaković, voditelj Centra za strane jezike pri Sveučilištu u Zadru, a Priručnikom je, kako je ispričao za Deutsche Welle, želio potaknuti vjernike na razmišljanje o vjeri, ali ih i pripremiti za nadolazeće izbore. Za razliku od predizbornih poruka koje su protekla dva desetljeća dolazile iz same Crkve, a koje su sugerirale koga odabrati, Poljaković je vjernicima odlučio reći za koga ne glasovati.

„Iako ih je službeno čak 88 posto, nažalost većina katolika u Hrvatskoj su samo nominalni katolici. Ne žive po vjeri i ne idu u crkvu. Potegnete li pitanje njihove vjere, napast će vas kao najveći neprijatelji. Smatram ih protestantima. To su ljudi koji uzmu ono što im odgovara i u to vjeruju, a sve drugo odbace.“, objašnjava. Ilustrirano činjenicama da je dužnost hrvatskog predsjednika dva puta za redom obnašao ateist Stjepan Mesić, a sada je na čelu agnostik Ivo Josipović, smatra da je utjecaj vjere i Crkve na birače – nikakav. I upravo se zbog toga uhvatio pisanja brošure.

„Ako sam katolik, mogu li glasovati za ljude koji se zalažu za pobačaj? Moralo se katolicima reći da se ne može glasovati za smrtni grijeh“, priča Poljaković i bez zadrške kaže da je Hrvatska „katolička zemlja“, dok se istovremeno u Saboru nitko ne usudi povesti raspravu o zakonima koji dopuštaju pobačaj.

Jadranka Kosor,

Jadranka Kosor

HDZ i dalje neodređen o pobačaju

No zemlju upravo vodi Crkvi draga Hrvatska demokratska zajednica koja se ne želi jasno odrediti baš po pitanju pobačaja. Poljaković objašnjava da vjernici do sada nisu imali mogućnost pravog izbora te da su najvjerojatnije birali manje zlo. Podsjeća na riječi potpredsjednika HDZ- a Andrije Hebranga koji je svojevremeno izjavio da će vodeća stranka između Crkve i Europe uvijek izabrati Europu. Za našeg sugovornika to je dokaz da se ne radi o pravoj demokršćanskoj stranci. „I vjernici su građani i imaju svoje interese. Pojavi li se stranka koja će ih zastupati, trebali bi glasovati za nju. Ako do sada nije bilo alternative, a sada se ona pojavi, bit će to jako dobar test koji će pokazati ima li u ovoj zemlji pravih katolika“, misli Poljaković.

Ugledni katolici završili u Remetincu

No sociolog religije s Instituta Ivo Pilar dr. Ivan Markešić, iako i sam praktični katolik, tvrdi da je Poljakovićev Priručnik pisan u maniri starih boljševičkih socijalističko-komunističkih pamfleta. Kaže, podjela ga podsjeća na nekadašnju razdiobu između dobrih i loših komunista. „Sugerira se da su dobri katolici oni koji se drže socijalnog crkvenog nauka i koji ispunjavaju obveze prema Crkvi. Međutim istraživanja pokazuju da u državi postoji samo 20-26% onih koji redovito odlaze u Crkvu i primaju sakramente. Ispada da ostali koji se izjašnjavaju katolicima nisu pravi“, kaže Markešić. Biti katolik, smatra ovaj sociolog, znači i ispunjavati neke obveze koje traže društvo i država, sviđalo se to nekome ili ne. „Mnogi od današnjih stanovnika zatvora u Remetincu su katolici i to oni koje su do sada podržavali najviši krugovi službene Rimokatoličke crkve“, upozorava.

Ivo Sanader, sadašnji stanovnik Remetinca

Ivo Sanader, sadašnji stanovnik Remetinca

Obzirom na izjednačavanje religijskog i nacionalnog na prostorima bivše Jugoslavije, nitko od katolika na izborima neće glasovati za neku od srpskih stranaka, jednako kao što pravoslavci neće glasovati za stranke koje vode katolici. I tu otprilike, prema Markešiću, prestaje utjecaj religije i crkve na izbore. „Hrvatski građani i rimokatolici nisu do te mjere stado i „stoka sitnog zuba“ da ne mogu sami odrediti za koga glasovati. Izbori su dosad pokazali da nije bitna religijska opredijeljenost. Građani su tako izabrali agnostika Ivu Josipovića za predsjednika jer je on promovirao vrijednosti koje su općeljudske i općedruštvene, a time i kršćanske i katoličke“, misli sociolog i dodaje da svaka stranka koja građanima ponudi perspektivu da mogu živjeti dostojanstveno i kulturno uz ostvarenje svoga identiteta može pobijediti na izborima. Markešić tako podsjeća na primjere stranaka koji su u svojem nazivu nosili isključivo pridjev „kršćanski“, ali nisu polučile vrijedan rezultat.

Pročitajte na slijedećoj stranici: Katolici ugrožena vrsta?

Audios and videos on the topic