1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Bogatstvo stripa

Grafički roman treba razlikovati od stripa. Radi se o crtanom romanu koji upravo doživljava svoj procvat. Što o ovom žanru kaže Andreas Platthaus, stručnjak za stripove?

default

"Olovo u kostima" Jacquesa Tardija

Što razlikuje klasični strip od grafičkog romana?

Andreas Platthaus: Razlika između stripa i grafičkog romana uistinu je mala. Bitna su dva aspekta. Prvo, format grafičkog romana nije strogo određen, naime priče su pričane u formi koja nije opterećena klasičnim dimenzijama bilježnice ili albuma. Sloboda u veličini i broju stranica igra važnu ulogu u definiciji grafičkog romana. Kvantiteta također nije zadana, što konkretno znači da jedan roman može imati i 20 ali i 500 strana. To je u biti i njegova poveznica s klasičnim romanom. Možete primijetiti da su razlike između stripa i romana isključivo tehničke prirode, što se sadržaja tiče tu se nije puno toga mijenjalo.

Andreas Platthaus, stručnjak za stripove

Andreas Platthaus, stručnjak za stripove

Slavimo li nastanak grafičkog romana na određeni datum ili je u pitanju dugotrajan proces razvijanja?

AP: Godina 1977. značajna je za razvoj ovog književnog žanra. Tad je Will Eisner po prvi put upotrijebio pojam „grafički roman“ kojim je opisao svoj tada vrlo poznati strip „Ugovor s bogom“. Ovim djelom želio se odvojiti od standardnog stripa, da bi naglasio svoju književnu radoznalost. Od publike je također tražio da prepozna tu komponentu.  No što se tiče samog sadržaja u svijet grafičkog romana nije unio nikakve novitete. Autor priča o svojoj mladosti, odnosno o 30-ima godinama prošlog stoljeća koje je proveo u New Yorku. Autobiografske teme do tada nisu bile rijetkost među crtačima stripova, no Eisner je po prvi puta spojio djelo i novi književni pojam.

Kada su nastali ovi književni stripovi?

AP: Smatram da oni postoji od kad postoje i stripovi, dakle radi se o periodu kraja 19-og, početka 20-og stoljeća. Strip-serije poput „Mali Nemo iz zemlje snova“ ili pak „Luda mačka“ bile su izrazito domišljata umjetnička ostvarenja.

The Kin-der-Kids, jedan od popularnih stripova početkom 20. stoljeća

The Kin-der-Kids, jedan od popularnih stripova početkom 20. stoljeća

Bile su originalne u igri riječima i asocijacijama. Pojavljivale su se isključivo nedjeljom u američkim novinama, a autoru je bila dodijeljena jedna stranica koju je on znao kreativno iskoristiti. Tada su stvoreni stripovi do sada nenadmašene vrijednosti i kvalitete, jedna nevjerojatna kombinacija pisane riječi i crtane slike. Nastalo je nešto za što ne smatram da pripada romanu. Čak ni žanrovska odrednica „crtani roman“ nije dovoljno precizna, budući da ovaj pojam ipak u prvi plan stavlja književni aspekt. A stripovi su jedan potpuno drugi svijet, svijet između knjige, filma i slike.

Tko je dakle 1977. objavio grafički roman? U posljednje vrijeme ovaj žanr postaje iznimno popularan i mnogi ga izdavači priželjkuju u svojoj paleti.

Art Spiegelmanov Maus

Art Spiegelmanov "Maus"

AP: Mnogo toga se dogodilo u posljednjih nekoliko godina. Jedan od glavnih razloga ponovne popularnosti ovog tipa stripa su poticaji strip-izdavaštva koje je npr. u Njemačkoj uistinu dobro etablirano. Nakon što je Will Eisner proslavio pojam grafičkog romana, riječ je pala u zaborav, sve dok u 80-ima Art Spiegelman nije objavio svog „Mausa“. Tada su se stripovi po prvi put probili na liste bestselera , dok su prije bili tek marginalizirani žanr.

Do tada nisu smatranim književnim djelom, što se potpuno promijenilo nakon ovog Spiegelmanova stripa o nacistima i židovima. Spiegelman se branio protiv svrstavanja njegova djela u kategoriju romana. Tvrdio je da je riječ o činjeničnom izvještaju. Polagao je veliku pažnju na preciznu definiciju ovog pojma. No granice između književnih žanrova su fluidne. U 90-ima se ovaj pojam ponovo počeo koristiti, a trenutno Amerika bilježi procvat grafičkog romana. I prodavači i kupci razumiju što se skriva pod ovim pojmom. U Njemačkoj, s druge strane, pojam tek počinje poprimati nešto konkretnije strukture.

 

Autor: Günther Birkenstock/ Lea Talijančić

Odg. ur.: S. Kobešćak

 

Preporuka uredništva