1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Bogati ostaju bogati, a siromašni siromašni!

Tko je u Njemačkoj imućan, to će i ostati, tko je pak siromašan, ostat će i dalje siromašan. Obrazovanje otvara šire mogućnosti, navode autori izviješća koje govori o socijalnom stanju u kojem se zemlja nalazi.

default

Razlike između bogatih i siromašnih u njemačkom društvu sve su prisutnije. Dok broj siromašnih raste, potrebe u prosječnom životnom standardu postaju sve veće: posjedovanje automobila, perilice za posuđe, telezijskog prijemnika kao i mobitela, Nijemci ubrajaju u osnovne potrebe jednako kao i (barem jedan) godišnji odmor.

Nedostaci prosječnog životnog standarda

Samohrane majke su često dio siromašne populacije

Samohrane majke su često dio siromašne populacije

Prosječan netto dohodak jednog njemačkog kućanstva 2008. je iznosio mjesečno ca. 2900 eura što ukazuje na solidne životne prilike Nijemaca. Međutim, o prosječnom dohotku postoje samo brojčani podaci, informacije o tome koliki broj stanovništva ga prima ne postoje.

Na granici sa siromaštvom

Ljudi žive na granici siromaštva kada zarađuju manje od 60 posto od prosječnog mjesečnog dohotka; drugim riječima onda kada zarađuju manje od 899 eura mjesečno. 15, 5 posto stanovništva živjelo je u takvim životnim prilikama 2008., pri čemu je situacija žena, njih 16, 3 posto bila nešto kritičnija od situacije muškaraca sa 14, 7 posto.

Socijalna izolacija

Veći dio stanovništva, koje živi u takvim životnim prilikama, ne može si priuštiti godišnji odmor pošto sav novac troši na plaćanje stanarina. Uz to što si ne mogu priuštiti godišnji odmor, žive u lošijim stambenim uvjetima okruženim bukom, otpadom, vlagom i mrakom.16 posto siromašnijeg stanovništva navodi kako štedi na grijanju, dok si trećina stanovništva ne može priuštiti niti jedan pravi obrok, koji uključuje meso.

20 posto najimućnijeg stanovništva zarađuje više od 36 posto od prosječnog mjesečnog dohotka, od čega na najsiromašniji dio populacije odlazi 9, 4 posto. Krajnost između siromašnih i bogatih sve je veća: u zadnjih nekoliko godinu većina ljudi zarađuje ili previše ili premalo. Srednje klase kao da više i nema.

Siromašniji češće žive u osrednjim uvjetima

Siromašniji češće žive u osrednjim stambenim uvjetima

Teorijski gledano njemačko stanovništvo karakterizira otvorena socijalna struktura, koja podrazumijeva zakonsku ravnopravnost, jednake obrazovne mogućnosti, koje bi svakome, u skladu s njegovim mogućnostima, trebale omogućiti društveni razvoj. Da je u praksi situacija drugačija pokazuju i rezultati izviješća o socijalnom stanju zemlje.

2/3 najbogatijeg stanovništva će vrlo vjerojatno i četiri godine kasnije imati jednaka primanja, što ukazuje na nepromjenjivu situaciju siromašnih, njih 65 posto. Autori socijalnog izviješća pretpostavljaju da će 22 posto siromašnije populacije imati nešto veća primanja narednih godina.

I nasljeđe igra ulogu!

Otac i sin!

"Kakav otac, takav sin", ova poslovica često u Njemačkoj vrijedi

Kad je riječ u utvrđivanju poslovnih prilika, socijalno podrijetlo u gotovo ni jednoj državi, ne igra toliku ulogu kao u Njemačkoj. Razlog tome je što je u Njemačkoj socijalni položaj usko vezan za stupanj obrazovanja. Naime, obrazovani roditelji brinu više o kvalitetnoj izobrazbi svoje djece nego neobrazovani roditelji što ima za posljedicu da se mogućnosti obrazovanja iz generacije u generaciju „nasljeđuju“.

Obrazovanje-ključ izobrazbe

Obrazovanje ne igra ulogu samo u socijalnom položaju ljudi unutar društva. Naime, ono prije svega utječe i na svijest o tome kako živjeti zdravo pa stoga u velikoj mjeri određuje i životnu dob. Naime, ljudi sa završenom maturom žive otprilike 5 godina duže od ljudi sa nižim stupnjem obrazovanja.

Stoga ne čudi što su autori ovog izviješća prilikom njegova objavljivanja političarima uputili molbu.Thomas Krüger, predsjednik Saveznog centra za političku osviještenost smatra da obrazovanju treba posvetiti više pozornosti i novca. "Obrazovanje pridonosi većoj samostalnosti i društvenoj pripadnosti, a daje i veliki doprinos gospodarstvu“, govori Krüger.

Od 1985. izviješće o socijalnoj situaciji u zemlji izdaje svake dvije godine Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu zajedno sa Saveznim centrom za političku osviještenost iz Berlina.

Autor: Rachel Gessat / Doroteja Jaković

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva