1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BND dobio licencu za nadzor

Povjerenje u tajne službe je poljuljano. Dva nova zakona bi to sada trebala promijeniti. Reforma rada BND-a nailazi i na kritike.

Između turista koji ispred Brandenburških vrata poziraju za fotografiranje i malih skupina Kurda, koji mašu zastavama, u četvrtak nije bilo jednostavno pronaći druge demonstrante. Na zemlji plakat na kojem piše: "Privatna sfera je ljudsko pravo". Na drugom stoji: "Ne želimo biti njemački NSA." Jedan muškarac podiže u visinu nadzornu kameru napravljenu od kartona na kojoj masnim velikim slovima piše "BND" (Bundesnachrichtendienst).

Ispred plakata stoji Lena Rohrbach, u Amnesty Internationalu zadužena za "ljudska prava u digitalnoj eri". Tako piše na njezinoj posjetnici. Skupa s drugim organizacijama za zaštitu ljudskih prava ona demonstrira protiv Zakona o BND-u koji je Bundestag usvojio dan nakon demonstracija. Reforma je protivna ljudskim pravima, kaže ona u razgovoru za DW. Ona nije ništa drugo nego "licenca za ulazak u privatnu sferu građana".

Povod za reformu je afera oko američke tajne službe NSA, koja tinja od 2013. godine, a u koju je umiješan i BND. Njemački agenti su navodno između ostalog za Amerikance špijunirali europske saveznike - to proizlazi iz otkrića bivšeg zaposlenika NSA Edwarda Snowdena. Na ulogu njemačkih tajnih službi u skandalu NSA se gleda kritički.

Reforma podijelila političare

Sada „velika koalicija" u Berlinu (CDU, CSU, SPD) to korigira donošenjem dva zakona kojima reformira rad BND-a. Za SPD i Uniju oni predstavljaju temelj za učinkoviti rad tajnih službi angažiranih u inozemstvu, te bolju kontrolu njihovog rada. Kritičari nasuprot tome u svemu vide legalizaciju masovnog nadzora.

Centrala BND-a u Berlinu

Centrala BND-a u Berlinu

Trenutno postoje tri organa Bundestaga, koji bi trebali kontrolirati rad tajnih službi: Parlamentarni kontrolni odbor (PKGr), Komisija G10 za odobravanje mjera prisluškivanja i Odbor za budžet tajnih službi. No uskoro će biti formiran i četvrti organ: njega će činiti suci i državni odvjetnici sa savezne razine koji bi u budućnosti trebali voditi računa o tome da se prilikom nadzora u inozemstvu sve odvija u skladu sa zakonom. Pravnici bi od strane Ureda kancelarke trebali biti informirani o brizantnim akcijama i odlučivati o špijunaži protiv institucija Europske unije ili njezinih članica.

Osim toga će se formirati i ured "stalnog povjerenika". S oko 20 suradnika ovaj ured bi ubuduće trebao podržavati rad novog organa i zajedno s drugim kontrolnim instancama koordinirati njegov rad.

Time će biti uklonjen "niz nedostataka", kaže Clemens Binninger (CDU), šef Parlamentarnog odbora za kontrolu BND-a. Do sada su, kaže on, parlamentarci doduše imali instrumente za kontrolu tajnih službi, ali "ne i osoblje i pogotovo ne vrijeme da bi se time bavili". Zbog toga je, dodaje, reforma važna.

Oporba međutim strahuje da će formiranjem novog organa biti oslabljena parlamentarna kontrola. Postoji ozbiljna opasnost da posebice osjetljivi dokumenti i informacije budu predočeni samo još stalnom povjereniku, a ne više i zastupnicima Bundestaga, kaže André Hahn iz Ljevice.

Dozvoljeno špijuniranje EU-a

Drugi zakon regulira nadzor u inozemstvu, dakle nadzor telefona i internetskih veza stranaca u inozemstvu od strane BND-a. U te svrhe tajna služba se može priključiti i na internetska čvorišta u Njemačkoj preko kojih se odvija razmjena podataka iz cijelog svijeta. Do sada je BND smio prisluškivati samo pojedine linije i preuzimati samo jedan dio podataka - od sada BND se može priključiti na cijele telekomunikacijske mreže bez ograničenja. "Full Take" je naziv nove (i sporne) prakse.

Podatke koje „ulovi" BND smije pohraniti i do šest mjeseci i također ih smije proslijediti inozemnim službama drugih zemalja kao što je NSA. Naravno samo pod određenim uvjetima: Cilj ove suradnje mora biti primjerice borba protiv terorista, podrška Bundeswehru u akcijama u inozemstvu ili informacije o sigurnosnom stanju Nijemaca u inozemstvu. Izričito će biti zabranjeno ubuduće prisluškivati njemačke građane i također će biti zabranjena industrijska špijunaža. Odgovarajući sustav trebao bi takve informacije prepoznati i izbrisati.

Građani i institucije država članica EU-a i institucije EU-a na temelju ove reforme smiju biti obuhvaćene obavještajnim aktivnostima ako se primjerice radi o opasnosti za unutarnju i vanjsku sigurnost, sposobnosti djelovanja Njemačke ili "saznanjima od vanjskog i sigurnosno-političkog značaja". O tome što to konkretno znači će se od slučaja do slučaja dogovarati u Uredu kancelarke, koji je zadužen za rad BND-a, zajedno s čelništvom tajnih službi. Gabriel Forgrascher iz SPD-a smatra da je Njemačka ovom reformom „pionir" na području rada tajnih službi.

Nedostatak zaštite za inozemne novinare

Konstantin von Notz

Konstantin von Notz

Oporba na to gleda drugačije. Ovaj zakon je "poklon BND-u jer sada smije prisluškivati", kaže Martina Renner (Ljevica). Reforma legalizira praksu BND-a iz posljednjih deset godina koja je očito bila nezakonita, kaže u razgovoru sa DW Kontastin von Notz, zastupnik Zelenih u Bundestagu. On također sumnja da će sistem filtriranja funkcionirati. Tehnički se uopće ne može vidjeti tko je Nijemac, a tko je stranac, kaže Notz.

Aktivisti za zaštitu ljudskih prava poput Lene Rohrbach iz Amnesty Internationala kritiziraju da zakon ne sadrži posebne iznimke za inozemne novinare i druge profesije poput odvjetnika ili liječnika: "Od sada novinari u inozemstvu više nisu zaštićeni". Bivša ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser-Schnarrenberger (FDP) je već najavila tužbu protiv novog zakona o BND-u.

Preporuka uredništva