1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Blockbuster o RAF-u

Bombastična tema, prominentna glumačka ekipa, svjetski poznati producent - premijera njemačke političke drame "Baader Meinhof Komplex" izaziva ogromni interes medija i javnosti u Njemačkoj.

Scena iz filma - uhićenje Holgera Meinsa (igra ga Stipe Erceg)

Scena iz filma - uhićenje Holgera Meinsa (igra ga Stipe Erceg)

Novi film o RAF-u počinje s događajima 2. lipnja 1967. u Berlinu. Prilikom posjeta perzijskog šaha dolazi do žestokih izgreda. Ljudi u početku prosvjeduju mirno protiv šahovog režima, no situacija eskalira kada policajci počnu tjerati prosvjednike tukući ih pendrecima. Ubrzo nakon toga jedan policijac ustreljuje studenta Benna Ohnesorga.

Redatelj filma Uli Edel

Redatelj filma Uli Edel

Pola godine kasnije: za vrijeme kongresa o Vijetnamu na berlinskom fakultetu TU drži student Rudi Dutschke gorljivi govor u kojem se obrušava na američki imperijalizam pred tisućama kolega. Dva mjeseca kasnije Andreas Baader, Gudrun Ensslin i još par kompanjona podmeću zapaljive bombe u frankfurtskim robnim kućama iz protesta protiv "genocida u Vijetnamu". Redatelj Uli Edel si uzima puno vremena da bi u svom filmu "Baader Meinhoff Komplex" dokumentirao početke njemačkog terorizma iz 70-etih godina. Posebno mu je važna autentičnost - i u prikazivanju događaja i u mjestima snimanja. Gotovo sve scene su snimane na autentičnim poprištima događaja poput strogo čuvanog zatvora Stuttgart Stammheim, a prema istoimenoj knjizi bivšeg šefa "Spiegela" Stefana Austa, ubačeno je puno originalnih snimki. Film prati događaje oko kompleksa Baader-Meinhof od studentskih nemira 1967. do krvave "njemačke jeseni" 1977.

Sjajna glumačka ekipa

Filmski par Andreas Baader (Moritz Bleibtreu) i Gudrun Ensslin (Johanna Wokalek)

Filmski par Andreas Baader (Moritz Bleibtreu) i Gudrun Ensslin (Johanna Wokalek)

"Za mene je bilo najgore snimanje u zatvoru Stammheimu, gdje je 1975. počeo proces protiv Meinhof, Baadera, Ensslin i Jan-Carla Raspea jer tamo među 800 zatvorenika sjede i osumjičeni za terorizam", kaže Martina Gedeck koju je međunarodna publika imala prilike upoznati kao glavnu junakinju u Oscarom nagrađenom njemačkom filmu "Život drugih". Posebno čudno je bilo snimati sa cijelom ekipom u zatvoru dok iza rešetaka glasno viču zatvorenici. Martina Gedeck, Moritz Bleibtreu ("Trči Lola trči"), Johanna Wokalek - producent Bernd Eichinger ("Parfem") okupio je na setu kremu njemačkog glumačkog svijeta. I izborio njemačku nominaciju za Oscara. Samo nekoliko sati uoči premijere u Münchenu (16.09.), komisija je naime odlučila poslati "Baader Meinhof Komplex" u utrku za Oscara. Njihovo objašnjenje: "Sjajna glumačka ostvarenja i neobična filmska obrada povijesti pružaju uvid u doba ranih 70-etih bez glorificiranja zločinaca".

Film koji ne osuđuje

Scena iz filma: Ulrike Meinhof (Martina Gedeck) i njezin muž Klaus (Hans-Werner Meyer)

Scena iz filma: Ulrike Meinhof (Martina Gedeck) i njezin muž Klaus (Hans-Werner Meyer)

Nakon završne scene ubojstva predsjednika Udruge poslodavaca Hansa Martina Schleyera među premijernom publikom u Münchenu je zavladala grobna tišina. Ljudi su bili duboko pogođeni. Tek par minuta kasnije dvoranom se prolomio pljesak. "Imao sam osjećaj da ovaj film čovjeka vodi na uzbudljivo emocionalno putovanje. A upravo kroz slične emocionalne putešestvije smo mi prolazili u vrijeme kada su se ovi događaji zbivali", komentirao je novi film o RAF-u autor knjige i svjedok vremena Stefan Aust. Mnogi hvale film i zbog toga što on nikoga i ništa ne osuđuje nego ostavlja gledatelja da sam prosuđuje. No, nisu svi složni u pohvalama. Neki kritičari zamjeraju filmu da previše ide u detalje i da nije dovoljno jasan za one koji nisu bili svjedoci vremene i koji ne znaju puno o RAF-u. Sigurno je da on ne donosi nikakve nove spektakularne pojedinosti o skupini oko Andreasa Baadera i Ulrike Meinhof. "Mislim da jedan ovakav film ili knjiga o ovakvoj temi mogu pomoći ljudima da si bolje predoče povijesne događaje, ali ne i više od toga", zaključuje publicist Stefan Aust.

Preporuka uredništva