1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Bliski istok: što hoće, a što može Njemačka?

Na Bliskom istoku danas boravi njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. Glavni cilj njegovog trećeg posjeta toj regiji u roku od samo nekoliko tjedana je uključivanje Sirije u mirovni proces u Libanonu.

Frank-Walter Steinmeier

Frank-Walter Steinmeier

Iz Vladinih se krugova navodno pročulo da će Steinmeier danas i sutra u Damasku nastojati zadobiti suglasnost za razmještanje njemačkih policajaca na libanonsko-sirijskoj granici. Bio bi to – uz istodobni nadzor pomorskih puteva ispred obale Libanona i Izraela od strane mornarice Bundeswehra – njemački doprinos međunarodnoj mirovnoj misiji na Bliskome istoku. No, Steinmeier nije želio govoriti o pojedinostima: «Hoće li i na koji način njemačka Vlada dati svoj doprinos, odlučit ćemo vrlo odgovorno i u kratkom roku – to vam mogu obećati», izjavio je njemački šef diplomacije jučer nakon razgovora sa svojim jordanskim kolegom i od tada se ništa nije promijenilo. Iz redova izaslanstva opovrgnuti su i današnji novinski napisi kako je među strankama vladajuće koalicije u Berlinu već postignut načelan dogovor o njemačkom doprinosu stabilizaciji mira u regiji. Da će o njemu ipak biti riječi i na sastanku s jordanskim kraljem Abdulahom II. – od toga polaze gotovo svi promatrači. Tome u prilog govore i zajednički interesi dviju zemalja glede potpore libanonskoj Vladi u osiguranju stabilnosti, povratku izbjeglica i obnovi zemlje.

«Ne» slanju oružanih snaga?

Premda odluke o njemačkom angažmanu neće biti prije kraja tjedna odnosno Steinmeierovog povratka s Bliskog istoka, novine pišu kako je isključena mogućnost slanja njemačkih borbenih postrojba na to područje. Umjesto toga, tisuću bi inženjeraca Bundeswehra s teškom mehanizacijom trebalo pomoći u otklanjanju ratnih šteta. Zamisliva je i obalna odnosno granična ophodnja kao i potpora pri obuci libanonskih graničara.
Steinmeier je istaknuo kako će pokušati uvjeriti Siriju da preuzme konstruktivnu ulogu u bliskoistočnome mirovnom procesu, a to znači nemiješanje u unutarnje poslove Libanona, što bi zemlju moglo izvesti iz međunarodne izolacije. Uspjeh je, međutim, sve osim izvjestan s obzirom na najnovije izjave sirijskoga predsjednika el Asada kako je politička i vojna podrška Hezbolahu velika čast za njegovu državu, a mir s – kako je rekao – «neprijateljem Izraelom» isključen.