Blago pod ledom Sjevernog pola | Panorama | DW | 10.01.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Blago pod ledom Sjevernog pola

Zapravo tek zato jer se topi led Sjevernog pola, norveška naftna kompanija Statoil je otkrila već drugo, golemo nalazište nafte i plina u Barentsovom moru. Lako je moguće da tamo leži oko pola milijarde barela nafte.

Sjeverni pol

Pod ledom Sjevernog pola ima još blaga - ali je izuzetno teško doći do njega

Potraga za naftom daleko na sjeveru pred obalom Norveške nipošto nije laka - niti uvijek okrunjena uspjehom. U proteklih tridesetak godina je bilo više od devedeset probnih bušenja, ali u posljednjih nekoliko mjeseci su čak dva puta imali veliku sreću.

U travnju 2011. je Statoil već našao bogato nalazište na dnu mora na polju Skrugard. Ovog ponedjeljka (9.1.) su na polju Havis opet bili uspješni. Nije isključeno da su ta dva polja povezana jer su međusobno udaljena oko sedam kilometara. Zapravo je do sada potraga bila gotovo nemoguća zbog trajnih slojeva leda, ali zbog zatopljenja klime taj posao postao lakši, objasnio je direktor Statoila, Helge Lund na konferenciji za novinare. Štoviše, on je optimist i vjeruje da će na tom području pronaći još polja na kojima ima nafte.

Naftna platforma u Sjevernom moru

Eksploatacija nafte u Sjevernom moru je sve prije nego ljetni odmor

Nafte sve manje

Norveška je i dalje jedna od najznačajnijih zemalja-izvoznica nafte i plina i zauzima sedmo mjesto na svjetskoj ljestvici. Ali od kako je pronađena nafta pred obalom Norveške sredinom sedamdesetih, Norveška zapravo izvozi sve manje nafte, a sve više plin. Tako je prošle godine uspjela izvući oko dva milijuna barela na dan - što su još samo dvije trećine onoga što je eksploatirala u rekordnoj, 2001. godini.

Otkriće nafte je zapravo tek prvi korak i potrebno je još mnogo investicija kako bi se i iz ovih novih nalazišta moglo izvlačiti "crno zlato" koje bi moglo dospjeti do benzinskih crpki tek koncem ovog desetljeća. Upravo zbog golemih troškova u pronalaženju i eksploataciji nafte, u tom projektu je norveški Statoil morao naći pomoć drugih kompanija pa sad tako i mora dijeliti nađene resurse. Polovica od pronađenog ostaje Statoilu, 30 posto pripada talijanskom koncernu Eni, a ostatak norveškom državnom koncernu Petoro.

Statoilova platforma Oseberg za eksploataciju zemnog plina

Na moru su stvorena čitava industrijska postrojenja kako bi se došlo do nafte ispod morskog dna

Iako pronalazak novog naftnog polja i naznake da bi tamo moglo biti još nafte svakako raduju, oni nas ne bi trebali odvratiti od ideje da hitno potražimo neku alternativu. Jer i tih, po procjenama Statoila, od 400 do 600 milijuna barela nafte koliko leži u poljima Skrugard i Havis, nisu baš puno u usporedbi sa zalihama polja Statfjord koje je otkriveno 1974. Ono je izvorno sadržavalo oko 3,6 milijardi barela nafte, ali se već više od tri desetljeća neumorno eksploatira.

Štoviše, s obzirom na sve veću potražnju nafte u "novim" industrijskim velesilama, stručnjaci procjenjuju kako bi mogli biti razmjerno mirni tek ako bi se negdje pronašla čak dva Saudijska poluotoka. Ali o takvim golemim i nepoznatim zalihama možemo samo sanjati.

Autor: A. Šubić (AFP, dpa)

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva