1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Bjeloruska lakrdija

U Bjelorusiji demokracija ima cudan tok - biralista jos nisu bila ni zatvorena, a sredisnja je izborna komisija u Minsku objavila da je referendum uspio. Kako je receno, za predsjednika Aleksandra Lukasenka ishod je bio uspjesan, buduci da se iz Ustava brise ogranicenje od deset godina, koliko se dosada maksimalno mogla obnasati predsjednicka duznost. Organizacija za Europsku sigurnost i suradnju izbore je nazvala farsom.

Ishod izborne lakrdije bio je predvidljiv - brojni su skeptici vec unaprijed govorili kako u Bjelorusiji nije vazno kako ce se birati, vec kako ce se prebrojati glasovi. I zaista, prosle se nedjelje pocelo brojati onako kako su to predsjednik i politicko vodstvo zemlje smatrali ispravnim. Rezultat je ruzni trijumf Aleksandra Lukasenka, posljednjeg despota Europe.

Predsjednik je dao da se Ustav okrene u njegovu korist. Referendum je bio samo prividno demokratski manevar kojim su se pokusale prikriti manipulacije. Aleksandar Lukasenko jos ce puno godina ostati na celu Bjelorusije, a istodobno izabrani, ali krotki parlament koji je ionako u njegovoj milosti, ni ubuduce mu nece bacati klipove pod kotace.

Pojam "laziranje izbora" adekvatno opisuje situaciju. Oporbene se kandidate masovno sputavalo, rad neovisnih medija se ogranicavao ili potpuno onemogucavao, tajna sluzba koja se u Bjelorusiji jos uvijek zove KGB, bila je svugdje prisutna. Zemljom se sirio strah. Petnaestak godina nakon raspada SSSR-a u Bjelorusiji i dalje vladaju sovjetske prilike: na vrhu drzave autoritarni predsjednik koji zeli da ga se slavi kao oca nacije, pokraj njega povlasteni sloj politicara - jamac njegove moci. Nedemokratski politicki sustav, plansko gospodarstvo koje drzava drzi u saci, te stanovnistvo kojim se politicki manipulira, koje ne zna za alternativu i koje uglavnom ne zeli drugo osim stabilnosti u nesigurnim vremenima.

Pokusaji Europske unije da despotski sustav u Bjelorusiji izolira, te predsjednika apelima i ponudama privoli na obrat, bili su prilicno slabasni i ostali su bez ucinka. Promjena politickih prilika u Bjelorusiji vjerojatno se moze postici samo iznutra. Za to je potrebno vrijeme, strpljenje, ali i podrska koju bi Zapad trebao dati za sada jos nemocnoj oporbi i krajnje zivom civilnom drustvu.

Europska bi unija morala promatrati i odnos izmedju Minska i Moskve. Predsjednik Velikog susjeda, Vladimir Putin, ocito se kani ugledati na svog kolegu Lukasenka. Prema vazecim zakonskim odredbama ni Putin ne bi smio neograniceno vladati. Govori se kako i on koketira s izmjenama Ustava kojima bi si trajno osigurao ostanak na vlasti.

Tko u Europi zeli suzbiti diktatorske tendencije mora jasno i glasno reci sto misli. Fatalna je pogreska okretati glavu u stranu, uljepsavati ili presucivati cinjenice. Zapad se ne smije miriti s nedemokratskim prilikama koje vladaju s onu stranu granice Europske unije. Za sada medjutim vlada dojam da ce u Bjelorusiji opet zavladati olovna vremena.

  • Datum 20.10.2004
  • Autor Cornelia Rabitz
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZIZ
  • Datum 20.10.2004
  • Autor Cornelia Rabitz
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZIZ