1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Bjelorusija kao ruski vojni 'mostobran na Zapad'

Ako NATO pojača svoje snage na istoku Europe, onda bi i Rusija mogla proširiti svoje vojno prisustvo u Bjelorusiji. Ali u slučaju sukoba bi zapravo upravo Bjelorusija bila glavni gubitnik.

Rusko ministarstvo odbrane je u već više puta Bjelorusiju označilo kao njihov "mostobran" prema zapadnom obrambenom savezu. "isturena tvrđava". Tako je, nakon planova NATO-a da stacionira dodatno teško naoružanje na istoku Europe i u Baltičkim državama i ruski general Jurij Jakubov najavio "bitne promjene među ruskim postrojbama u Bjelorusiji". U nekim ruskim medijima je čak bilo riječi i o "dijelovima ruskog raketnog sustava" koji se navodno nalaze na teritoriji susjedne države.

Samo usamljena uporišta

"U Bjelorusiji nema niti ruskih jedinica, niti dijelova ruskih raketnih sustava" tvrdi u razgovoru za DW ruski vojni stručnjak Aleksander Golz. Ali tamo ima više vojnih objekata koji su važni za Rusiju. Tako je u mjestu Gancavičiju smješten ogranak ruskog sustava za rano upozorenje od raketnog napada, a u Vilejki se nalazi zapovjedno mjesto za ruske podmornice. Povrh toga je na aerodromu u Baranavičiju još od 2013. smješteno četiri ruska borbena zrakoplova, u Babrujsku se planira i baza ruskog zrakoplovstva.

Andrej Porotnikov, koji je na čelu istraživačkog projekta Belarus Security Blog, također tvrdi kako u Bjelorusiji nisu stacionirane ruske jedinice koje bi bile u stanju izvesti nekakav napad. "U ruskim objektima u Vilejki i Baranavičiju je smješteno oko 1000 vojnika. To su tehničari, vezisti i straža. Vojni aerodrom u Baranavičiju je pod zapovjedništvom bjeloruske vojske."

Minsk bi platio najveću cijenu

Porotnikov smatra kako i najnovije izjave o pojačanju ruskih snaga u Bjelorusiji ukazuju na "sindrom imperijalističkog razmišljanja". One su pokazatelj onoga o čemu se raspravlja u ruskom državnom vrhu, makar se takvo zveckanje oružjem najčešće čuje od onih Rusa koji uopće ne odlučuju o takvim stvarima. Ali ipak, Porotnikov upozorava da "ako netko u Rusiji doista naredi vojnu eskalaciju, Bjelorusija će biti najveći gubitnik. Vlada u Minsku će tako i bez svoje volje biti uvučena u sukob sa Zapadom." Drugim riječima, tada više neće biti niti moguće normalizirati odnose sa Zapadom: "Neće više biti kredita MMF-a, a sankcije Zapada Bjelorusiji neće biti ukinute."

Isto tako, Porotnikov pretpostavlja da ako doista dođe do zaoštravanja sukoba Rusije i Zapada, da će onda Kremlj predložiti predsjedniku Lukašenku da u njegovoj zemlji stacioniraju jedinice ruskog raketnog sustava ili oklopnih snaga.

Putin i Lukašenko

Predsjednik Bjelorusije ovako zna iskoristiti ruske traume zbog 'gubitka carstva'

Unija Rusije i Bjelorusije

Vojni stručnjak bjeloruskog portala belrynok.by Aleksander Alesin je uvjeren kako Minsk neće biti u stanju izdržati pritisak Moskve ako doista dođe do eskalacije i Moskva zatraži pojačati svoju vojnu nazočnost u Bjelorusiji. On smatra da se Moskva može pozvati na "Ugovor o uniji Rusije i Bjelorusije" iz 1999. godine koji predviđa zajedničku obranu i zajedničku oružanu silu.

U doba mira se vojne jedinice nalaze u svojim vojarnama u Rusiji i Bjelorusiji, ali u slučaju sukoba ugovor predviđa da vrhovni zapovjednici obje zemlje dopuste stacioniranje ruskih jedinica na području Bjelorusije - u ovom slučaju bi to dakle bili Putin i Lukašenko.

Lukašenko na dvije stolice

Ali Aleksander Golz ne vjeruje da bi Lukašenko samo tako pristao na stacioniranje ruskih jedinica u njegovoj zemlji. Jer predsjednik Bjelorusije je do sada vješto manevrirao između Zapada i Rusije pa tako i ovaj stručnjak misli kako je Lukašenko naveliko iskorištavao ruski "kompleks izgubljenog carstva".

Sa tim se slaže i Aleksandar Alesin, makar upozorava da se Lukašenku smanjuje prostor za manevriranje. Utoliko smatra da je i najavljeno pojačanje snaga i NATO-a i Rusije kontraproduktivno jer bi sukob između Zapada i Rusije mogao steći vlastitu dinamiku i stvoriti nepovratne posljedice.

Preporuka uredništva