1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bivši islandski premijer pred sudom zbog financijske krize

Bivši islandski premijer Geir Haarde prvi je predsjednik neke vlade kojem se sudi pred posebnim sudom zbog propusta tijekom financijske krize 2008. godine. On sam tvrdi da je riječ o politički motiviranom suđenju.

Bivši islandski premijer Geir Haarde

Bivši islandski premijer Geir Haarde

Po prvi put jedan premijer mora odgovarati pred sudom zbog krize koja je zahvatila gotovo cijeli svijet. Bivši islandski premijer Geird Haarde je optužen da uoči sloma islandskog bankovnog sustava nije pravovremeno reagirao. Iako su se strasti na Islandu smirile i financijska kriza polako već postaje prošlost, posljedice krize na Islandu osjećaju i dalje mnogi građani ove otočke države. Nakon nekoliko odgoda, u ponedjeljak (5.3) pred izvanrednim sudom počeo je proces protiv Geira Haardea jer ga se smatra odgovornim za slom bankovnog sustava na Islandu.

Island duboko podijeljen oko bivšeg premijera

Oko ovog sudskog procesa politički krajobraz na Islandu duboko je podijeljen, a stranke su do posljednjeg trenutka vodile žestoke rasprave oko pitanja treba li pred sud pozvati na odgovornost bivšeg premijera. Dok su s jedne strane njegovi stranački prijatelji u parlamentu srčano branili svojeg bivšeg šefa, drugi su političari tražili da Haarde odgovara pred sudskim tijelima. Sudski proces je neobičan, a predstavnici konzervativne "Stranke neovisnosti" smatraju da nitko na Islandu ne računa da će Haarde na kraju biti sudski kažnjen. Konzervativci su do posljednjeg trenutka u islanskom parlamentu pokušali spriječiti zahtjev za uspostavom posebnog suda. Na kraju su odlučili glasovi vladine koalicije i Haarde se tako našao pred posebnim sudom.

Ljdi pred bankomatom

Kriza banaka na Islandu eskalirala je u tolikoj mjeri da nije više bilo novca na bankomatima

Predsjednik parlamentarnog odbora koji je pripremio tužbu protiv prvobitno četiri vodeća člana bivše vlade Atli Gislason je izjavio : "Ova odluka posebno je gorka pilula za naše pravosuđe, jer temeljna načela ljudskih prava zabranjuju da se optužuje osoba koju se ne može kazniti". U rujnu 2010. godine tijesna većina od ukupno 63 zastupnika izjasnila se za sastavljanje posebnog suda. Socijaldemokrati koji su bili tada a i danas su na vlasti, nadglasali su svoje koalicijske partnere – zelene. Odustalo se od istraga protiv vlastitih ministara kojima je parlamentarni odbor također predbacio propuste u financijskom nadzoru. Zbog prosvjeda, Gislason je napustio svoju stranku. Za nekadašnjeg političara ljevice cijela priča ostavlja određenu mjeru gorčine: "Razočaran sam zbog igre koja se vodila, i koja je počela još u rujnu, kada su socijaldemokrati poštedjeli svoje ljude. Geir Haarde tada je optužen da je samo on kriv za propast islandskih banaka i za jamstvo uloženog novca u Icesafe banku. Kao premijer nije mogao biti izravno odgovoran. To je zlouporaba pravosuđa i to potkopava dostojanstvo Islanda", zaključio je Gislason.

Sadašnja islandska premijerka Johanna Sigurdardottir cijeli slučaj promatra pragmatično. "Moje je mišljenje oduvijek bilo da ne postoje razlozi za podizanje optužnice protiv Geira Haardea – i oko toga se nije ništa promijenilo. No nisu se pojavili niti argumenti koji bi opravdali da se postupak obustavi", dodala je islandska premijerka.

Haarde brani i opravdava svoju ulogu tijekom financijske krize

Sve optužbe, posebice one da nije prikladno reagirao na početku financijske krize 2008.godine, Geir Haarde odbacuje i naziva ih apsurdnim i neutemeljenim. Haarde je naglasio kako tada nitko nije mogao predvidjeti da će se Islandu dogoditi financijski slom. Osim toga, dodao je kako njegova vlada tada nije u potpunosti shvatila koliko su bili visoki dugovi islandskih banaka.

Filijala islandske banke Landsbanki u Reykjaviku

Je li bivši premijer mogao spriječiti slom islandskih banaka

Haarde, koji odgovara pred izvanrednim islandskim sudom koji kao institucija postoji još od 1905. godine da bi se bavio tužbama protiv državnih ministara, optužbe i cijeli sudski proces nazvao je politički motiviranim. Haarde je uspio odbaciti dvije od ukupno šest točaka optužnice. On je poručio da su odluke njegove vlade prije krize banaka sve bile ispravne te da se sada radi o prvom politički motiviranom sudskom procesu u povijesti Islanda.

Koliko je financijskoj eliti u interesu rasvjetljavanje slučaja ?

Ne samo Geiru Haardeu već i drugim političarima može se predbaciti da su nakon privatizacije triju velikih islandskih banaka, te banke ostavili gotovo bez nadzora.

Zastave EU-a i Islanda

Island već godinu i pol pregovara o članstvu u EU

Uz cijeli ovaj proces, pozornost je prošlog tjedna izazvala  vijest da je nadzorni odbor institucije koja provodi financijski nadzor najavio otkaz svojem direktoru Gunnaru Andersenu. Ovaj bivši bankar stekao je ugled kao vrlo temeljiti istražitelj. On je bivše kolege i poznate osobe koje su uzimale kredite dao privoditi pred sud u lisicama. Sad je sam nisko pao: Andersen je navodno u tajnosti i ilegalno dobio financijske informacije o bivšem ministru zdravstva. S pravom se nameće pitanje radi li se o pokušaju zainteresiranih krugova da diskreditiraju upravu za financijski nadzor kako bi ponovno uspostavili stari poredak?

Sudski proces na Islandu posebno prati i Bruxelles

Predstavnica Međunarodnog monetarnog fonda Julie Kozack, suzdržava se i ne želi špekulirati. Smanjenje državnih dugova na Islandu dobro napreduje i proračun je solidan, stižu pohvale na račun Islanda iz Međunarodnog monetarnog fonda. Ipak, MMF dodaje da Island ne smije dopustiti sumnje u neovisnost svojeg financijskog nadzora i da prema potrebi mora koristiti instrumente da to spriječi, jer Islandu se ne smije dogoditi ponavljanje pogrešaka iz prošlosti. Poseban sud koji se po prvi puta sastao od osnivanja 1905. godine, imat će vrlo osjetljivi zadatak oduprijeti se kako pritiscima politike tako i javnosti koja će pomno pratiti cijeli postupak. Proces će zasigurno s velikim zanimanjem pratiti i Bruxelles, budući je Island zemlja koja od 27. srpnja 2010. godine pregovara o članstvu u Europskoj uniji.

Autor : Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva