1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Bivši hipiji protiv imućnih kolekcionara

U Kölnu je počelo suđenje skupini krivotvoritelja koji su godinama prodavali "djela moderne". Ubrali su najmanje 16 milijuna eura, ali šira javnost jedva prikriva smiješak - jer su prevarili i ugledne stručnjake.

'Umjetnička' djela falsifikatora iz Kölna

'Umjetnička' djela falsifikatora iz Kölna

Galerija Lempertz iz Kölna

Galerija i akcionarska kuća Lempertz je godinama surađivala s krivotvoriteljima

Barem do ovog skandala, ugledna galerija Lempertz iz Kölna je svojim imućnim kupcima rado nudila djela iz zbirke Wernera Jägera - konačno, nakon njegove smrti 1992. su i kuće poput londonskog Christie's ili galerije Cazeau-Beraudiere iz Pariza nudile slike iz njegove zbirke dok su stručnjaci novootkrivena djela gotovo uglas proglašavali "senzacijom".

Riječ je o djelima Pechsteina, Legera, Deraina, Heinricha Campendonka, a čak je i jedan od najvećih njemačkih autoriteta za modernu, Werner Spies potvrdio autentičnost jednog djela Maxa Ernsta. To nešto mora značiti - jer Spies je bio dobar prijatelj glasovitog umjetnika.
I galerije su radije - šutjele 
Zbirku su prodavale dvije sestre koje su se galeristima predstavile kao unuke Jägera. Zapravo je riječ o skupini koja je već u njemačke medije ušla pod nazivom "krivotvoritelji iz Kölna" i autor djela je bio suprug jedne od sestara. Tek nakon što je prijevara otkrivena i kad su i ugledne galerije morale skidati slike sa zidova jer su zapravo bile krivotvorine, otkriveno je da su se već i prije čuli glasovi sumnje. Ali - godinama su i galeristi i kolekcionari radije držali oba oka zatvorena i ostavili visiti krivotvorine na zidovima jer bi istina bila previše neugodna za čitavu umjetničku scenu.
'Crvena slika s konjima' Heinricha Campendonka

Galerija je 2006. prodala 'Crvenu sliku s konjima' Heinricha Campendonka iz zbirke Jäger za 2,88 milijuna eura - sada se još utvrđuje autor.

Istina je konačno došla na vidjelo ovog tjedna na sudu u Kölnu pred kojim su optuženi ipak prekinuli šutnju. Doduše, nisu mnogo govorili o najmanje četrdesetak falsifikata koje su uspjeli prodati, ali su mnogo riječi potrošili na "teško djetinjstvo" svakog od njih. Prvooptuženi i autor brojnih krivotvorina, šezdesetogodišnji Wolfgang B. priznaje kako je u mladosti i u "divljim šezdesetima" isprobao gotovo sve poznate droge.
Tek ga je tek njegova sadašnja supruga, Helena odvratila od jadne sudbine ovisnika. Zbog droge je napustio studij umjetnosti u Aachenu, makar se i sudu pohvalio kako je već s 17 godina "mogao već mnogo". Između ostalog, nije mu trebalo dugo da shvati kako nije teško dobiti novac i od poznatih galerija: već 1976. je prodao minhenskoj Kući umjetnosti vlastito djelo za 11 tisuća maraka. 
Težak život uz milijune
Max Ernst (desno)

Stručnjaci falsifikate smatraju 'prosječnima', ali su ipak uspjeli prevariti i osobnog prijatelja Maxa Ernsta

I njegova supruga Helene B., jedna od "unuka" kolekcionara Jägera, je sudu sa suzama u očima ispričala sve o teškom djetinjstvu s mnogo braće i sestara u Bergisch Gladbachu. Zajedno sa svojom sestrom Jeanette - koja također sjedi na optuženičkoj klupi kao "druga unuka" sakupljača umjetnina, tek naknadno je položila maturu i iako se školovala u trgovačkom sektoru, nakon škole se zaposlila kao pomoćnica u zubarskoj ordinaciji.

Usprkos tome, pred sudom nije pokazivala previše iznenađenja zbog naglog imutka kojeg je zadesio njihovu obitelj, osobito poslije rođenja kćeri koncem devedesetih. Nakon što su na jugu Francuske živjeli u kombiju, odjednom su tamo kupili imanje za "sitnicu" od dva milijuna franaka. Kasnije su kupili i imanje s kućom u Freiburgu koje je, prema nalazu tužilaštva, koštalo oko četiri milijuna eura.
Suze u sudnici
Krivotvorina Fernanda Legera

Jägerovom zbirkom se sada bavi - policija

I njena sestra Jeanette S. nije mogla zaustaviti suze dok je sudu pripovijedala o svojem teškom djetinjstvu i životu kao supruga vojnika na mirovnoj misiji u Afganistanu. Prije uhićenja je navodno radila kao čistačica na kelnskom aerodromu, mada je optužena kako je barem u tri slučaja, zajedno sa svojom sestrom, bila zadužena za prodaju umjetnina.

Jedini koji nije toliko pričao o svojom djetinjstvu je posljednji optuženi u ovoj četveročlanoj skupini: Otto S. se smatra glavnim organizatorom krivotvoritelja, ali umjesto djetinstva je sudu predočio svoj buran život kao kemičar, isprva u njemačkom Krefeldu, a onda i u Egiptu. Sve u svemu, imao je mnogo poslova, ali malo uspjeha da bi na kraju zatražio državnu socijalnu pomoć. 
Zluradost medija
Krivotvorina i original na zidu

Krivotvorina zapravo ima mnogo - ali istina se otkriva možda tek kada se djelo nudi na prodaju.

Nakon ovih "teških" životnih priča, mada su u džepove strpali najmanje 16 milijuna eura, tek se može očekivati da će na nastavku suđenja ovog utorka (27.9) reći nešto više i o optužbama s kojima su suočeni. Usprkos tome što se njemački mediji uglavnom dobro zabavljaju s ovom prijevarom "bivših hipija" protiv ugledne - i veoma imućne umjetničke scene, zbog počinjenih djela oni bi mogli i do deset godina provesti iza rešetaka.

Nedavno je i muzej Sprengler iz Hannovera sa zida morao skinuti sliku "Mačka u brdovitom predjelu" koja se do sada pripisivala Henrichu Campendonku. Pravi autor sada sjedi na optuženičkoj klupi u Kölnu, a direktor muzeja je malo začuđen jer su se, obzirom na golemu medijsku pozornost ovog slučaja, javili i neki posjetitelji muzeja koji su spremni kupiti ovu krivotvorinu.
 
Autor: A. Šubić (agencije)
Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva