1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Biti brži od virusa

Ptičja je gripa stigla i u Europu, a s njome i briga što ako virus mutira i počne se prenositi s čovjeka na čovjeka. U borbi protiv te potencijalne opasnosti mogli bi pomoći i znanstvenici iz Leipziga koji su razvili brzi test kojim se daje odgovor na pitanje je li virus prisutan u ljudskom tijelu.

Prvi slučajevi ptičje gripe zabilježeni u Rumunjskoj

Prvi slučajevi ptičje gripe zabilježeni u Rumunjskoj

Lorenz Eskildsen uzgaja guske u Wermsdorfu, u Saskoj – ima jato od dvije i pol tisuće i do početka božićne sezone, koja kreće već za nekoliko tjedana, mora ih udebljati do sedam do osam kilograma. O ptičjoj gripi progovara uvijek kada se nađe s veterinarom: «U saveznim pokrajinama kao što su Sjeverno Porajnje i Vestfalija, Donja Saska ili Mecklenburg-Vorpommern postoje upute o čuvanju peradi. Ovdje kod nas, u Saskoj, trenutno se ispituje teren. Drugim riječima, veterinar pregledava pojedina gospodarstva, uzima krvne uzorke i pokušava utvrditi postoji li neki od virusa ptičje gripe.»

Ako bi neka od životinja bila napadnuta virusom, odmah se kolje, kako ne bi došlo do mutiranja ili širenja zaraze na ljude. Eskildsen misli da se samo diže panika, a ograničenja koja propisuje zakonodavac idu mu na živce. No, nisu svi toliko nonšalantni i ne misle da je virus tako bezazlen.

Inovativni znanstvenici iz Leipziga

Stotinjak kilometara zapadnije od Wermsdorfa četvorica su virologa sa Sveučilišta u Leipzigu razvili brzi test za otkrivanje uzročnika ptičje gripe u ljudskome tijelu. Opasnost, doduše, nije akutna, ističe voditelj tima profesor Uwe-Gerd Liebert. Znanstvenike novi slučajevi ptičje gripe u Turskoj nisu iznenadili – oni su se odavno već očekivali, jer puno ptica selica prelazi upravo preko te zemlje. Bolest se može proširiti preko izmeta zaraženih životinja, no virus tek pri sasvim određenim uvjetima prelazi na ljude. U opasnosti su samo ljudi koji imaju stalni bliski kontakt sa zaraženim životinjama. No, kada se dogodi skok s vrste na vrstu, tada može biti opasno i za ljude, naglašava Liebert: «Simptomi su slični gripi, ali problem je što imunološki sustav ljudi nije pripremljen na novi virus. Drugim riječima, u ljudskom tijelu nema obrambenih stanica. Cijepljenje protiv normalne gripe štiti samo od te, ljudske gripe, ali ne i od virusa ptičje gripe.»

Liebert i njegova ekipa na izradi testa radili su šest mjeseci. Došli su do metode koju može provesti svaki liječnik opće prakse: oni uzimaju bris grla i šalju ga u laboratorij, gdje se nakon dva sata dobijaju rezultati.

Što brže otkriti virus

«Postoje lijekovi protiv ljudskog virusa gripe. No, oni se moraju uzeti vrlo rano – najkasnije 24 sata nakon infekcije. Zbog toga je potreban vrlo brzi test. Pacijenti, naravno, ne odlaze liječniku kod prvih naznaka glavobolje, nego tek nakon pola dana – i zbog toga se test mora brzo provesti», objašnjava znanstvenik iz Leipziga.

I sada je test tu. No, ipak se još mora pokazati koliko je pouzdan. U ovome je trenutku i sam test u fazi testiranja, što je zapravo vrlo težak poduhvat, jer u cijelom je svijetu približno 150 oboljelih od ptičje gripe. Znanstvenici iz Leipziga pregledali su gotovo 30 uzoraka krvi i njihov je test u svim slučajevima bio besprijekoran: «Ono što sa sigurnošću možemo reći jest da naši testovi ne prepoznaju druge, ljudske viruse gripe. Sigurni smo, dakle, da neće prepoznati nešto pogrešno. No, još uvijek ne znamo koliko je test točan – prepoznaje li stotinu od stotinu slučajeva, ili samo 95 od stotinu.»

Još uvijek ne postoji zanimanje tržišta

Prije nego što kućni liječnik stvarno bude mogao primijeniti ovaj test, mora se, naravno, uključiti i farmaceutska industrija, koja će financirati veću studiju – mogućnosti Sveučilišta u Leipzigu su za sada iscrpljene. Međutim, ne postoji interes, jer do sada je premalo ljudi oboljelo od ptičje gripe da bi se isplatilo izbacivanje ovoga testa na tržište ili čak cjepiva na kojem rade američki liječnici.

«Načelno se mora reći: virus se može u ptičjoj populaciji još više proširiti. I ako se ne bi poduzele mjere koje se sada poduzimaju – naime ubijanje zaraženih životinja, tada bi došlo do širenja virusa, koji bi se mogao nakon tri do četiri mutacije munjevito proširiti i kod ljudi. Sada je to pitanje slučaja», naglašava Uwe-Gerd Liebert i dodaje: «Ali na to se mora biti spreman – moramo imati testove, možda i cjepivo – to je naša zadaća.»