1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Bioenergija – blagoslov i prokletstvo svjetskog agrara

Na svjetskom tržištu u posljednjih nekoliko mjeseci naglo su i osjetno porasle cijene poljoprivrednih proizvoda. Jedan od glavnih razloga: žitarice se pojačano koriste u procesu dobivanja goriva. Prijeti li nam glad?

default

Biodizel i etanol - novi ljubimci vozača automobila

„Mora mlijeka“ ili „brda maslaca“…ti izrazi desetljećima su dio agrarnog rječnika Europske unije. Poljoprivrednici jednostavno proizvode previše, a cijene hrane stalno padaju. Tako je to bilo u prošlosti. Sada se situacija promijenila. Mlijeko je (znatno) poskupjelo, u cijelom svijetu eksplodiraju cijene žitarica. Posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za pravo na hranu već upozorava na moguću katastrofu zbog gladi u svijetu i on zahtijeva da se iz poljoprivrednih proizvoda hitno prestane proizvoditi bioenergija. No, da li bi taj korak išta pomogao?

Poljoprivrednike svi odjednom vole

Brojke kažu sve: tona pšenice je u studenom 2006. koštala 134 eura. Danas tona pšenice košta 221 euro. Poskupljenje od čak 80%. Slično je i drugim žitaricama. Njemački poljoprivrednici, a osobito predsjednik njihovog strukovnog udruženja Gerd Sonnleitner, raduju se tim vijestima: još nikada njihovi proizvodi nisu bili tako traženi kao danas: „Ranije nas se guralo u kut, govorilo se kako moramo obrađivati sve manje i manje površina…na kraju smo završili skoro u muzeju. A sada smo mi opet dio gospodarstva, danas smo svima potrebni.“

Deutschland Europa erneuerbare Energie Windkraft Raps

Obnovljivi izvori energije nisu dovoljni za energetski "apetit" svijeta

I to ne samo na tržištu hrane, već i u energetskom sektoru. Bioenergija se danas proizvodi i iz šećerne repice i svih mogućih biljnih sirovina. Budućnost poljoprivrednika je dakle osigurana. Na drugoj strani raste nezadovoljstvo u industriji hrane, kako kaže šef nadležnog njemačkog udruženja Jürgen Abraham: „Sve izraženija uporaba poljoprivrednih proizvoda u dobivanju energije je ono što žele i njemačka Vlada, ali i Europska unija. No, to nas dovodi u tržišno natjecanje između prehrambenih namirnica i bioenergije. Industriji hrane su i kvalitativno i kvantitativno potrebne sirovine i to po prihvatljivim cijenama.“

Izbor između grane i goriva

Abraham traži da se u situaciji u kojoj se bude moralo birati između hrane ili biogoriva izabere hrana. Tog je mišljenja i Jean Ziegler, UN-ov posebni izvjestitelj za pravo na hranu. Bude li proizvodnja biogoriva i dalje rasla, rasti će i cijene biljnih sirovina i ne smije se doći u situaciju u kojoj će 800 milijuna vlasnika automobila u svijetu biti u prednosti pred oko dvije milijarde najsiromašnijih ljudi u svijetu, argumentira on. Potražnja za hranom će ubuduće kontinuirano rasti kako bude rastao broj ljudi na Zemlji. Dodatni problem u proizvodnji prehrambenih namirnica predstavljaju klimatske promjene i nedostatak vode. U nekim krajevima svijeta ubuduće neće biti moguće uzgajati agrarne kulture. U situaciji u kojoj je ponuda mala, a potražnja velika, hranu će moći kupovati samo oni najbogatiji, naprimjer one zemlje koje imaju bogata nalazišta nafte.

U proteklih deset godina svjetska žetva je čak osam puta bila manja od potražnje, odnosno od potencijalne potrošnje. Svjetske zalihe žitarica trenutno se nalaze na rekordno niskoj razini. Njemački ekonomist Klaus-Dieter Schumacher kaže da rješenje leži u pojačanom investiranju u infrastrukturu, u više održivosti, u ukidanju trgovačkih prepreka i poticajnoj politici cijena za poljoprivrednike: „Nama je u 2008. potrebna jako dobra žetva, u principu kod svih poljoprivrednih proizvoda. Ne bude li žetva dobra mi bi se po prvi put mogli naći u opasnosti da u nekim svjetskim regijama ne bude moguća opskrba potrebnim namirnicama.“

Genmanipulierte Zuckerrübe

Genetski manipulirana šećerna repica

Svijet „vapi“ za energentima

U nekim dijelovima svijeta, naprimjer u Latinskoj Americi, na istoku Europe ili u Africi postoje doduše i velike neiskorištene poljoprivredne površine, koje bi se mogle početi obrađivati. Ali to ne rješava ključni problem: konkurenciju između industrije hrane i industrije bioenergije. Koliko je razvoj dramatičan potvrđuje činjenica da se u Brazilu u ovom trenutku 60% godišnje proizvodnje šećera, a u SAD-u 30% kukuruza koristi za dobivanje goriva.

Globalno će se potražnja za energijom u iduća dva desetljeća udvostručiti. Samo u zemljama u razvoju će vrlo brzo postojati oko pet milijardi ljudi koji će „vapiti“ za energijom. To će naravno utjecati na drastičan rast cijene mineralnih goriva, ali i cijene takozvanih „energetskih biljaka“, dakle biljaka iz kojih se dobiva gorivo, kaže direktor UN-ovog Svjetskog programa za hranu i poljoprivredu (FAO) Alexander Müller: „Bioenergija neće dovesti do toga da će pojeftiniti mineralna goriva. Upravo suprotno. Zbog njihovog ispreplitanja u energetskom će sektoru doći do uzročno-posljedične veze između cijena energije i poljoprivrednih sirovina.“

Izazov…ali i šansa?!

Drugim riječima: proizvodnja biogoriva će poljoprivrednicima biti profitabilnija od proizvodnje hrane. U Brazilu se proizvodnja etanola isplati već pri cijeni od 30 američkih dolara za barel nafte. Već se čuju i mišljenja kako bi se genetskim manipuliranjem mogle uzgojiti neke biljke koje bi davale još više energije.

Za neke zemlje u razvoju bi osjetna potražnja za poljoprivrednim sirovinama mogla biti i velika šansa, jer se odjednom isplati dosada nerentabilni uzgoj nekih agrarnih kultura. Moguće su i negativne posljedice: ukoliko naprimjer domaća poljoprivreda više nije u stanju prehraniti sva gladna usta u svome dvorištu. U Angoli je upravo udeseterostručena proizvodnja palminog ulja. Istovremeno ta zemlja zauzima jedno od posljednjih mjesta na svjetskom indeksu država u kojima vlada glad.

Preporuka uredništva