1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Bildt: Hrvatska i Island neće zajedno u EU

Uoči sastanka Vijeća ministara švedski ministar Carl Bildt odgovarao je na pitanja novinara na samom ulazu u zdanje Europskog vijeća. Pitanja su se vrtila prije svega oko proširenja, Islanda, Hrvatske i zapadnog Balkana.

švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt

Bildt ne vjeruje da će Hrvatska i Island zajedno u EU

„Očekujem da ćemo otići korak dalje i nastaviti s temama vezanim oko proširenja koje su već na stolu, ali sve one su različite. Za Island nema brzog, ali zato kraćeg puta, jer Island je već dio zajedničkog tržišta i Schengenskog prostora. Ali idemo korak po korak, jer poznato je da imamo još neke zahtjeve za članstvo, albanski zahtjev, a možda će biti još nekih“, izjavio je Bildt i naglasio: „Proširenje ostaje važna tema“.

Na pitanje postoji li mogućnost da Island i Hrvatska u EU uđu zajedno, imajući u vidu slovensku blokadu hrvatskih pregovora, Bildt je odgovorio: „Što znači postoji li još uvijek mogućnost, pitanje je da li je ikada postojala mogućnost. Ne znam. Treba pogledati svaki slučaj pojedinačno. Još nismo u situciji da bi to procijenili. Obje zemlje su različite. Hrvatska je u finalnoj fazi pristupnih pregovora, ona je zaista na samoj crti kraja pregovora, premda postoje neki lokalni problemi koji su poznati, dok je u slučaju Islanda ta zemlja tek prije dva tjedna predala zahtjev za članstvo, zbog toga su vremenske perspektive zaista vrlo različite, i smatram da će one ostati različite“.

Za Island nema brzog već kraćeg puta u EU

Zastave EU-a i Islanda

Island je na putu u EU već prevalio dio puta

Dok će u slučaju Islanda Vijeće ministara zahtjev za članstvo predati Komisiji na razmatranje za manje od tjedan dana u slučaju Crne Gore, ona je blokirana mjesecima, dok u slučaju Albanije tu također nema pomaka. U svezi s tim ministar Bildt je primjetio: „Nema brzog, već kraćeg puta, a u slučaju Islanda koji je već član zajedničkog tržišta i kao je član Schengenskog prostora tada ste već prevalili dio puta prema članstvu. Imamo naše vlastito iskustvo u Švedskoj gdje smo najprije bili članica Europskog gospodarskog prostora prije nego što smo predali zahtjev za članstvo. Pregovori o članstvu u zajedničkom tržištu trajali su duže nego sami pregovori o članstvu u EU. Zbog toga sve zemlje na Balkanu u odnosu prema Islandu su u različitoj poziciji“.

Na opasku kako se stvara privid da je EU zaboravio Balkan Bildt je reagirao: „To nema veze sa stvarnošću. Smatram da se treba koncentrirati na Balkan, potreban nam je impuls za sve aspekte na Balkanu. Potreban je zamah na području europskih integracija i europski pomak na svim prostorima Balkana“.

Balkan ostaje na dnevnom redu švedskog Predsjedništva

Logo švedskog Predsjedništva

Klima i svjetlost te transparentnost i dijalog, udarni su pojmovi švedskog Predsjedništva

Upitan kako se namjerava postaviti naspram tvrdnja da se davanjem statusa kandidata i obećanjem o brzom početku pregovora s Islandom u zemljama jugoistočne Europe stiče dojam da je EU zaboravio zapadni Balkan, švedski ministar je odgovorio: „Mislim da sve to nema veze s Islandom već sa različitim blokadama koje postoje, ali zapadni Balkan nije danas na dnevnom redu. No ta regija je na dnevnom redu našeg Predsjedništva i tema koja nas se itekako tiče i koja nas brine. Trebamo se vratiti boljem impulsu na Balkanu, i to kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, Makedoniji i drugim zemljama.

No čini se da EU ostavlja te zemlje na cjedilu, pa se postavlja pitanje što čini Švedska sa svojim Predsjedništvom za regiju: „Ne, mi nastojimo deblokirati različlite teme, a sve one imaju unutarnji karakter, zapravo najveći broj su unutarnja pitanja Unije“.

Postoji rizik za zapadni Balkan

Karta Europe sa zemljama EU-a

Kada će zemlje zapadnog Balkana biti u krugu članica EU-a?

Ipak, švedski ministar je zabrinut za regiju: „Vidim rizik povratka unatrag na Balkanu. On nije dominantan danas, ali bilo bi mudro primijetiti da rizici postoje. Moramo ostati pri impulsima europskih integracija, brzina će biti različita u različitim slučajevima i pozicije će ostati, one se neće promijeniti ali treba postojati osjećaj (davanja) impulsa na svim stranama, jer ako se taj polet i impuls izgubi, tada postoji opasnost od drugih impulsa“.

Na pitanje očekuje li neke posebne probleme u pregovorima s Islandom, primjerice oko ribarstva, Bildt je priznao: „Prerano je govoriti o tome. Najprije što će se dogoditi, a to se događa pri svakom zahtjevu, je da aplikacija odlazi Komisiji kojoj će trebati određeno vrijeme da pregleda stanje zemlje i nakon toga Komisija će izvijestiti i tek tada bit ćemo u stanju odgovoriti na konkretna pitanja o poteškoćama i tek tada Vijeće donosi odluku kada započeti pristupne pregovore, a to će potrajati“.

Zaključno oko Islanda i proširenja šef švedske diplomacije je ponovio: „Zasigurno nema brzog ali postoji kraći put za Island, jer su već prevalili velik dio puta, ali moglo bi se dogoditi da u preostalom dijelu puta, primjerice oko ribolovne politike postoje temeljni izazovi. No što se tiče ribolovne politike, nikada nisam bio niti ću biti stručnjak za ribolovnu politiku“, završio je ministar Bildt.

Autor. Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva