1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Bildanje hrvatske desnice

Desne političke stranke ili one radikalno desne već godinama egzistiraju na periferiji hrvatskog političkog života. Može li sve teže ekonomsko i socijalno stanje u zemlji ojačati desnicu u Hrvata?

Zastave, EU, Hrvatska

Hoće li hrvatsku desnicu ojačati i antieuropski pokliči?

Nedavni prosvjed branitelja, seljaka i ribara nakon dugo vremena opet je skrenuo pozornost na desnu političku opciju u Hrvatskoj, onu desnicu koju bismo smjestili negdje na putu od vladajuće stranke pa nadesno. Antieuropski pokliči, poziv na obranu nacionalnih interesa te povici protiv izdaje branitelja i ideala Domovinskog rata neki su od motiva kojima se tradicionalno služi hrvatska desnica. No, činjenice govore da te i takve stranke u Hrvatskoj zapravo nikada nisu zabilježile hvale vrijedne izborne rezultate. Čak štoviše, posljednji parlamentarni izbori završili su potopom desne političke opcije. HSP, koji već godinama slovi za barjaktara takve političke struje, 2007. godine spao je na samo jedan saborski mandat, onaj danas počasnog predsjednika stranke Ante Đapića kojeg je ovaj kasnije prepustio aktualnom predsjedniku Danielu Srbu. Od tada pa do danas prošlo je više od tri godine. Nezadovoljstvo i ogorčenje u narodu je nabujalo što prema europskim iskustvima predstavlja idealno tlo za rast i bujanje desnice pa čak i one ekstremne. Hoće li Hrvatska slijediti europski trend, očekuje li zemlju uoči parlamentarnih izbora ujedinjenje i jačanje desnog političkog spektra ili pojava ozbiljnije radikalne desnice? Predsjednik HSP-a Daniel Srb ne poriče da se radi na ojačavanju desnih snaga. Već je potpisano pismo namjere o zajedničkom izlasku na predstojeće izbore s Autohtonom hrvatskom strankom prava i Hrvatskom čistom strankom prava.

Profesor Goran Čular

Profesor Goran Čular

Antieuropska retorika kao recept za uspjeh

Srb izglede za uspjeh vidi i u zaoštravanju antieuropske retorike ističući da se Hrvatskoj ulazak u Europsku uniju ekonomski i gospodarski jednostavno ne isplati. Usprkos antieuropskoj retorici, odbacuje etiketu radikalne ili krajnje desnice nazivajući takve pridjeve tek podvalama političkih protivnika i stranci nesklonih medija. Dakle, euroskeptici mogu očekivati da će na izborima biti ponude, ali hoće li biti i potražnje? Dosadašnje iskustvo govori da bi trud mogao biti uzaludan, ali treba reći da Hrvatska posljednjih godina nije bila u većem ekonomskom glibu koji iza sebe ostavlja tisuće birača razočaranih u prijašnju i postojeću političku elitu. U posljednjim istraživanjima javnog mišljenja oko 40 posto ispitanika izjasnilo se protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ali kada treba glasati za one stranke i opcije koje nude upravo takav plan i program, potpora izostaje. Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti, govori da slabost desnice valja tražiti u specifičnom političkom razvoju zemlje gdje je s vremenom došlo do odmaka HDZ-a od krajnje desnih elemenata nakon čega je uslijedio obračun s onim strankama koji su ostale na tom, za Sanaderov HDZ, više nepoželjnom političkom prostoru. „HDZ je odigrao vrlo veliku ulogu u discipliniranju ili kontroli krajnje desnice. U proteklih dvadeset godina strategijom uključivanja, izoliranja, kupovanja i manipuliranja uspijevao je otupiti oštricu radikalne desnice iako je u biračkom tijelu uvijek bilo i još uvijek ima potencijala za uspjeh. S druge strane, radikalna desnica nikada nije uspjela proizvesti ijednog značajnijeg aktera.“ Čular govori da HDZ zaokupljenim svojim nedaćama možda više nije u stanju kontrolirati desnicu na način na koji je to do sada činio te da ujedno postoji i dobar dio HDZ-ovih birača koji samo čeka da ih netko privuče i pokupi desnom retorikom. „Postoji veliko razočaranja načinom na koji je vlast funkcionirala od zadnjih izbora, toliko veliko da smo u situaciji da očekujemo izbore, a da je postojeća Vlada izgubila legitimitet, ali pitanje je hoće li se naći pojedinci i pokreti koje će uspjeti mobilizirati birače. Postojanje mogućnosti ne znači da će se ona i iskoristiti.“, govori Čular.

Kriegsveteranen Demo Kroatien

Postoji li zapravo u Hrvatskoj radikalna desnica?

Može se reći da je krajnja desnica u Hrvatskoj s vremenom izgubila identitet. U prvoj polovici devedesetih godina hranila se na nostalgiji za ustaškim režimom, ali taj je izvor s vremenom presušio tako da je danas teško detektirati nešto što bi se u Hrvatskoj moglo nazvati radikalnim. Čular kaže da euroskepticizam sam po sebi nije dovoljan da bi se neku stranku ili politički pokret nazvalo krajnje desnim. Oni motivi oko kojih se u Europi okuplja radikalna desnica u Hrvatskoj ne postoje poput oštre retorike usmjerene prema imigrantima i imigrantskoj politici. „Euroskeptične stranke i pokreti u Europi su ravnomjerno rašireni prema krajevima lijevog i desnog spektra. I na ljevici i na desnici postoje oni koji su protiv Europske unije ili za njen sporiji razvoj kao zajedničke države. Euroskepticizam nije posebno desna tema, ali je istina da bi je radikalna desnica mogla koristiti.“, zaključuje naš sugovornik.

Subotnji braniteljski prosvjed usmjerio je pozornost na Željka Sačića, bivšeg zamjenika zapovjednika Specijalne policije i jednog od organizatora prosvjeda. Sačić poziva Vladu da odstupi, a građane da, kada za to dođe vrijeme, glasaju protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Također ne krije političke ambicije. Kaže da s HSP-om dijeli mnogo toga zajedničkog, ali u stranku nije ušao. Namjerava okupiti branitelje, ribare, seljake i ostale nezadovoljnike pod svojevrsnim pokretom za spas Hrvatske. Sačić kaže da neće biti riječ o stranci, već o svojevrsnim nezavisnim listama okupljenima pod jednom zastavom i na zajedničkoj političkoj platformi. „Lijevo je kukuriku koalicija, desno je HDZ, u sredinu nema nikoga. Ovo je u biti treći put, treća opcija.“

Autor: Goran Prokopec

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva