1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

"Bila jednom jedna štedna knjižica"

To je naslov članka kojeg je objavio minhenski Süddeutsche Zeitung kojim i njemačkim čitateljima objašnjava sudbinu ušteđevine u Ljubljanskoj banci i presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Sparrbücher aus Ex Jugoslawien. Copyright: DW/Dragan Maksimovic Mai, 2012, Banja Luka

Sparbücher aus Ex Juugoslavien

Nakon presuda i ovaj list upozorava čitatelje da, ako se uopće želi razumjeti čitav spor, "mora se baciti pogled unazad nekoliko desetljeća. Tada su stotine tisuća ljudi iz Jugoslavije odlazili u zapadnu Europu kako bi tamo radili. Mnogi od njih su došli u Njemačku. Kako su u srcu često bili u svojoj staroj domovini i poslije se htjeli vratiti, slali su kući sve ono što su mogli uštedjeti i odvojiti od usta. Na primjer u Ljubljansku banku u jugoslavenskoj republici Sloveniji. Jer Slovenci su bili na glasu kao vrijedni, marljivi, ambiciozni - takoreći Švabe Balkana. Kad je Jugoslavija osamdesetih godina zapala u gospodarsku krizu, taj financijski institut se u Njemačkoj ciljano obraćao gastarbajterima.

Banka je povrh toga obećavala i visoke kamate na devizni račun, sedam, osam, ponekad i deset posto. Jugoslaveni su slali novac i postali vlasnicima jedne male zelenu štedne knjižice. U toj knjižici je pisalo kako država Jugoslavija jamči za položen novac. Ali od tada je prošlo mnogo vremena. Jugoslavije više nema više - a ni te banke. 1991. se raspala država i s njom i "stara" Ljubljanska banka.

Cjelokupni kapital banke je 1994. prenesen na novoosnovanu Novu Ljubljansku banku, Ali za ušteđevinu brojnih gastarbajtera se ta banka ne osjeća odgovornom, kao ni vlasti nove države Slovenije", objašnjava minhenski list.

Stanje štedne knjižice Momira Kurušića koji je jedan od onih koji je slučaj dovukao do Strassbourga.

Ukupno bi se moglo raditi o milijardama eura koje su jednostavno - ukradene!

Radi se o ušteđevinama od više milijardi eura

List dalje piše da su se zbog tog vječitog protivljenja i Ljubljane i Ljubljanske banke mnogi štediše ili njihovi nasljednici jednostavno odustali i praktično zaboravili na svoju zelenu knjižicu. "Drugi, naprotiv, nisu odustali i bore se već mnogo godina. Troje neumornih štediša je zato prije nekoliko godina završilo i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu - nakon što su se mukotrpno i skupo tužili kroz sve druge instance. Tamo su konačno našli pravdu. Platiti bi sada trebale zemlje nasljednice za ono što je nekad jamčila država Jugoslavija."

Süddeutsche Zeitung dodaje i činjenicu kako se ova sudska odluka odnosi i na ostale štediše "u istoj situaciji" te da je to dalekosežna odluka, jer je riječ najvjerojatnije o ušteđevinama od više milijardi eura.

Logo Nove Ljubljanske banke

Ljubljanska banka više ne postoji, nego Nova Ljubljanska banka. Ali i za novac stare banke moraju jamčiti države-nasljednice bivše federacije.

List međutim napominje i da se još ne zna što ta odluka Europskog suda za ljudska prava konkretno znači, jer taj sud nije sud Europske unije. Minhenski dnevnik prenosi i procjenu Petera Mattila, odvjetnika mnogih jugoslavenskih štediša iz Njemačke, koji navodi: "Vjerojatno će se države (Slovenija i Srbija, op.a.) ponašati jednostavno mirno. Ali je situacija sada definitivno za njih postala teža, a bolja za štediše."

Mattil za SZ dodaje da je vjerojatnije da će štediše radi svojih potraživanja morati pred sudove u Sloveniji i Srbiji, ali da će im pritom presuda suda u Strasbourgu biti od velike pomoći, "jer sudovi ne mogu ignorirati tu presudu."

Preporuka uredništva