1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Bila je to 2010: Kišobran za euro

EU je do sad neviđenim akcijama tijekom cijele godine na razne načine osiguravala preživljavanje monetarne unije. Još uvijek je upitno hoće li ove mjere imati učinka.

default

U siječnju 2010. malo tko je razumio ozbiljnost situacije. Kad se početkom godine slutilo da bi Grčka mogla postati nelikvidna i da neće biti u stanju otplaćivati svoje dugove, povjerenik EU-a za zajedničku valutu Olli Rehn je smirivao duhove: "Ako do toga i dođe, pronaći ćemo način da osiguramo stabilnost eurozone." Time je razotkriven i temeljni problem - ukoliko probleme ima samo jedna zemlja, to utječe i na sve ostale.

Olli Rehn

Olli Rehn pokušao je smiriti uzrujane

Podijeljena mišljenja u Vladi u Berlinu

Rehnovo obećanje ipak nije prihvaćeno svuda sa oduševljenjem. Njemački šef diplomacije Guido Westerwelle krajem travnja je još uvijek odbacivao mogućnost financijske pomoći Grčkoj. "Onaj tko prerano iznese novac u izlog, taj će uvidjeti da Grčka neće dovesti u red svoje financije uz disciplinu koja je sada nužna." Nekoliko dana kasnije, početkom svibnja, ipak je usvojen paket pomoći za Grčku. Vlada se u Ateni zauzvrat morala obavezati na stroge mjere štednje. O oprečnim mišljenima unutar Njemačke vlade govori i izjava ministra financija Wolfganga Schäublea: "Svi Europljani moraju braniti stabilnost cijele eurozone. To je naš zadatak. Što ga bolje odradimo, to bolje za Europu i za Nijemce."

Novčanice eura osigurane lokotom

Grčka mora štedjeti, odlučeno je

Što spada pod "kišobran za stabilnost eura"

Mnogi su upozoravali kako se kriza neće zaustaviti samo na Grčkoj. Jedan od njih je bio i Frank Engel iz Narodne partije Luksemburga, inače član Europskog parlamenta: "Ono što se danas događa u Grčkoj, sutra bi moglo pogoditi Portugal, a preksutra Španjolsku. A ako to zahvati Španjolsku, onda će se u krizi naći cijela Europa, jer ona nema sredstva kojima bi spasila Španjolsku." U Bruxellesu je izbila neka vrsta panike. Samo tjedan dana nakon paketa pomoći za Grčku, usvojen je "kišobran za stabilnost eura". Zajedno s MMF-om, zemlje EU-a su ustanovile fond od 750 milijardi eura. Istovremeno su se sve vlade obvezale na mjere štednje i na veću disciplinu u trošenju proračunskih sredstava. Pier Carlo Padoan, jedan od financijskih stručnjaka organizacije OECD, bio je zadovoljan što je korištenje sredstava iz spomenutog fonda bilo povezano sa strogim uvijetima: "Disciplina u trošenju proračunskih sredstava, dovest će i do smanjenja špekulacija na burzama", smatra on.

Simbol eura

Zajedničkim snagama u borbi za euro

Razvodnjavanje sankcija

Ipak, uvijeti su jedno, a sankcije drugo. Njemačka kancelarka Angela Merkel je na susretu s Nicolasom Sarkozyjem u Deauvilleu izašla u susret francuskom predsjedniku i odustala od automatskog uvođenja sankcija državama koje prekrše sporazume o proračunskoj disciplini. Sankcije za takve države su inače bile jedan od glavnih prijedloga Europske komisije. Guy Verhosstadt, predsjednik kluba liberala u Europskom parlamentu je bio razočaran: "Nijemci su deset mjeseci tražili oštre sankcije protiv onih koji se ogriješe o sporazume, a sad su učinili potpuno suprotnu stvar."

Nicolas Sarkozy i Angela Merkel

Saveznici u nuždi - Nicolas Sarkozy i Angela Merkel

Na sljedećoj stranici: Panika u Br uxellesu


Preporuka uredništva