BiH želi Keljmendijevo izručenje

Nasera Keljmendija se dovodi u vezu s organiziranim kriminalom i nizom ubojstava, a u tom se kontekstu spominje i kao jedan od glavnih financijera prometa drogom koja iz Azije stiže na Balkan, a potom i u zapadnu Europu. Keljmendi je 2012. godine stavljen na tzv. crnu listu američke vlade te označen kao jedan od najpoznatijih narkobosova na Balkanu. Sve ove navode Keljmendi pobija. On u jednoj od ranijih izjava za Federalnu televiziju BiH kaže kako je on poslovni čovjek koji biznis namjerava proširiti i na Njemačku: "Nikada u životu nisam radio s drogom, niti me je to interesiralo. Planiram da u Njemačkoj otvorim još jednu firmu kako bih se bavio automobilima. To mi je hobi, slaba točka."

Glavna meta akcije "Lutka"

Naser Keljmendi je iz Sarajeva pobjegao prošle godine kada je policija u BiH provela jednu od najopsežnijih akcija u borbi protiv organiziranog kriminala pod kodnim nazivom "Lutka". On je pobjegao iz BiH kada je izdan nalog za njegovo uhićenje, pa se pretpostavlja da ga je netko na vrijeme upozorio. U akciji "Lutka" uhićeno je više od 30 osoba, među kojima su bili i neki bivši policijski djelatnici. U iščekivanju službene potvrde kosovskih organa o uhićenju, ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić kaže da bi Keljmendi trebao biti izručen BiH. "Ministarstvo sigurnosti sa svojim upravnim organizacijama čini sve da svako tko je optužen bude i priveden pravdi. Zakon je vrlo jasan. Keljmendi treba biti izručen BiH na osnovu zahtjeva Tužiteljstva BiH, kako bi pravosudni organi naše zemlje obavili svoj dio posla", kaže Radončić.

Iz kosovskog Ministarstva pravde u međuvremenu je priopćeno da bi ekstradicija Nasera Keljmendija BiH mogla biti komplicirana, s obzirom na činjenicu da BiH još nije priznao Kosovo. Pojašnjeno je da će, u ovom slučaju, vjerojatno biti zatražena pomoć kosovske misije Europske unije (EULEX) koja kontaktira s vlastima u BiH.

Nema prepreka za izručenje?

Ministar pravde BiH Bariša Čolak za Deutsche Welle kaže kako to što Kosovo i BiH nemaju diplomatske odnose "ne bi trebalo biti prepereka izručenju Nasera Keljmendija". "Mi putem EULEX-a surađujemo s Kosovom kada je u pitanju međunarodna pravna pomoć u stvarima koje su manje složene. Kada Ministarstvo pravde BiH, kao središnje tijelo veze, dobije adekvatan akt od pravosudnih organa Kosova ili pravosudnih tijela BiH, proslijeđuje ga Ministarsvu vanjskih poslova, a ono EULEX-u", objašnjava Čolak.

Ministar Čolak ističe da je takva suradnja moguća iako, kako napominje, u konkretnom slučaju ne može reći kakvi su propisi Kosova kada se radi o izručenju vlastitih državljana.