1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

BiH: vršnjačko nasilje, prevencija i represija

Javnost u BiH šokirana je zbog samoubojstva 14-godišnjeg Mahira Rakovca, žrtve vršnjačkog nasilja. Traži se hitno djelovanje nadležnih i privođenje krivaca.

O nasilnom ponašanju djece prema njihovim vršnjacima, odnosno vršnjačkom nasilju, u BiH se otvorenije počelo govoriti tek nakon ubojstva Denisa Mrnjavca 2008. godine. Međutim, tadašnje inicijative za promjenu kaznene politike nisu naišle na odgovarajući odjek. Od ubojstva Denisa Mrnjavca do samoubojstva Mahira Rakovca, mediji u BiH su često izvještavali o ekstremnim slučajevima vršnjačkog nasilja u bh. školama. I 14-godišnji Mahir Rakovac očito je bio žrtva sustavnog i brutalnog nasilja svojih vršnjaka. Jedini izlaz vidio je u samoubojstvu. Slučaj je dobio medijsku pažnju kada su njegovi majka i poočim odlučili o tome javno progovoriti.

Na državnoj razini nema preciznih podataka na temelju kojih bi se moglo zaključiti o raširenosti ove pojave. Određena istraživanja rađena su u Republici Srpskoj (RS) 2010. godine. Ured ombudsmana RS-a za djecu tada je došao do podataka da je vršnjačko nasilje zabilježeno u 50 posto osnovnih i 60 posto srednjih škola u ovom entitetu.

Kako prepoznati da je dijete žrtva vršnjačkog nasilja?

Ključnu ulogu u ovom procesu trebali bi imati roditelji i nastavnici, odnosno profesori. Ukoliko se kod djeteta uoči odstupanje od uobičajenog ponašanja, neophodan je otvoreni razgovor, a ponekad i stručna pomoć.

Edina Mahmutović je psihologinja u sarajevskom Centru za socijalni rad. „Teško je prepoznati žrtvu vršnjačkog nasilja. Reakcije su individualne, ovisno o odgoju. Neka djeca mogu postati sasvim povučena, dok druga mogu postati vrlo agresivna. To su obično znaci da je dijete žrtva zlostavljanja. Jedno od rješenja je i jačanje uloge psihologa u školama. Imamo dovoljno stručnjaka koji bi mogli pratiti djecu tijekom njihovog razvoja, ali je za prevenciju vršnjačkog nasilja potrebna i suradnja svih nadležnih institucija“, kaže Edina Mahmutović.

Direktorica Centra za kulturu dijaloga (CKD) Sanja Vlaisavljević kaže da je vršnjačko nasilje pojava koja je dugo prisutna u BiH, ali se o njoj malo ili gotovo nikako ne govori. „Tek kada se dogodi neka tragedija, pojača se propitivanje ove bolne teme. CKD već tri godine realizira projekt 'Snaga argumenta umjesto argument snage' kroz koji nastoji prevenirati vršnjačko nasilje u školama. Neodgovorno je reći da je za ovaj problem odgovorno društvo u cjelini, ali je više čimbenika. Ako se vršnjačko nasilje događa u školi, a sve više se događa, onda je odgovorna škola. Ako je na ulici, a tamo je prepoznatljivo kroz sve surovije maloljetničko prijestupništvo, za to su odgovorni policija, zakonodavci i tužiteljstvo“, kaže Sanja Vlaisavljević za Deutsche Welle.

„Škole su postale kaznionice, a pedagozi statističari“

Ona smatra da su škole postale „kaznionice i vježbališta“ i da su izgubile odgojnu komponentu. „Pedagozi su postali statističari koji bilježe neopravdane sate, nastavnici izriču kazne, često i isključenja iz škole, pa na taj način dobivamo dvostruki problem - nasilnika izbačenog na ulicu koji sada preuzima i ulogu prijestupnika. A kao prijestupnici, oni se identificiraju s prepoznatljivim osobama iz kriminalnog miljea o kojima izvještavaju mediji. Zato, kako god promatramo ovo društvo, problem je mnogo veći i dublji nego što to sporadično nakon neke tragedije saznamo“, kaže Sanja Vlaisavljević.

Sarajevo

Javnost u BiH je šokirana najnovijim slučajem vršnjačkog nasilja i traži djelovanje nadležnih

Majka Mahira Rakovca Alisa Mahmutović optužila je nastavnike Međunarodne škole Sarajevo da su znali za nasilje nad njenim djetetom. Škola se oglasila priopćenjem u kojem se navodi da nitko od osoblja škole nije bio upozoren da je dječak u ovoj ustanovi imao probleme koji se mogu dovesti u vezu s njegovom tragičnom smrću. Udruženja roditelja traže hitnu istragu i privođenje krivaca, upozoravajući da nemaju uvid u rad stranih (privatnih) škola na području BiH.

Kako kazniti „nedodirljive“?

Slučaj se komentira i na društvenim internetskim mrežama. Na mnoga pitanja nema odgovora. „Zašto se čudimo da vršnjačko nasilje ostaje nekažnjeno kad naše pravosuđe ne kažnjava ni milijunske krađe onih 'iznad zakona', pa čak ni ubojstva koja počine? Zar ovo zlostavljanje upravo nisu uradila djeca tih, od pravde zaštićenih, roditelja? Što su oni dobroga mogli naučiti od svojih roditelja osim da lažu, kradu, varaju i uništavaju druge radi vlastite koristi? Ako njihovi roditelji prolaze nekažnjeno od zakona za sva zlodjela koja čine i toleriraju, zašto se onda čudimo što i u školama imamo sve više nasilja?“, napisala je na svom Facebook profilu politička analitičarka Ivana Marić.

Javnost je posebno ogorčena što za maloljetničku delinkvenciju nema rigoroznih sankcija. Ministar unutarnjih poslova u Vladi Kantona Sarajevo (KS) Ismir Jusko ne osporava da se u suočavanju s vršnjačkim nasiljem nadležni više bave posljedicama nego uzrocima.

Loša kaznena politika

„Naša kaznena politika je prilično loša. Mnogi počinitelji kaznenog djela vrlo brzo se nađu na slobodi. Ako je netko sa svojih 15 ili 16 godina u stanju uraditi zlo svom vršnjaku i ako zlo prođe nekažnjeno, što možemo očekivati od tog tinejdžera da će raditi s 22 ili 23 godine? Adekvatnom kaznom, dakle represivnom mjerom, djelovali bismo i preventivno, šaljući jasnu poruku ostalim potencijalnim počiniteljima. No, mi nemamo ni zakonske okvire za adekvatno djelovanje. Nisam za policijsku državu, ali je definitivno vrijeme da se zakoni pooštre. Nerazmjerne kazne samo ohrabruju prestupnike“, kazao je ministar Jusko za BH radio 1 komentirajući slučaj Mahira Rakovca.

Policija Kantona Sarajevo završila je istragu, a predmet je proslijeđen Kantonalnom tužiteljstvu. U Ministarstvu obrazovanja, nauke i kulture Kantona Sarajevo tvrde da nisu bili obaviješteni o ovom slučaju, ali da će poduzeti sve aktivnosti i radnje koje podrazumijevaju ispitivanje odgovornosti.

Preporuka uredništva