1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

BiH uskoro isto bez viznog režima?

S težištem na oslobađanju BiH od viznog režima, u Berlinu je jučer (3.11.) održana debata viznoj liberalizaciji. A sve ukazuje i na to da bi građanima Srbije od 1. siječnja sa sigurnošću mogao biti ukinut vizni režim.

Policija na granici

"Bijela šengenska lista"

Europska inicijativa za stabilnost (ESI) od Europske komisije zahtijeva da u Bosnu i Hercegovinu odmah pošalje misiju koja bi ponovno ocijenila stanje u zemlji. BiH bi, smatraju, trebala biti stavljena na tzv. “bijelu šengensku listu“ (u tom slučaju za ulazak u šengensku zonu nije potrebna viza nego samo putovnica), a po ispunjavanju i preostalih uslova, morala bi po skraćenom postupku biti oslobođena viznog režima.

Konačnu odluku o viznoj liberalizaciji, Vijeće ministara unutarnjih poslova EU-a izglasat će 30. studenog. Do promjena, zasad, neće doći, kaže direktorica projekta ”Bijela šengen lista” pri ESI Alexandra Stiglmayer: ”Prema onome što sam dosad čula, Srbija će od 1. siječnja zajedno s Makedonijom i Crnom Gorom biti oslobođena viznog režima.”

"EU podržava etničku podjelu Balkana"

Granica

Brži postupak oslobađanja od viznog režima nego dobivanje putovnice

Pozitivnu odluku Vijeća očekuju i Srbi iz Bosne i Hercegovine, koji su još prije nekoliko mjeseci predali zahtjeve za srpsko državljanstvo. Time bi uz 800.000 građana koji posjeduju hrvatsku putovnicu i Srbi iz Bosne i Hercegovine bili oslobođeni viznog režima. ”Proces za dobivanje srpskog državljanstva traje godinu dana i tek onda možete predati zahtjev za dobivanje putovnice. To znači da će Bosna i Hercegovina najvjerojatnije biti oslobođena viznog režima i to prije nego što uopće netko i dobije srpsku putovnicu.”

To što BiH, Albanija i Kosovo nisu oslobođeni viznog režima, nije bila namjerna odluka EU-a da ih izdvoji iz svog kruga, smatra politolog Eldar Sarajlić. To je, kaže Sarajlić, rezultat nepromišljene i pogrešne strategije pristupa europskoj integraciji zapadnog Balkana. ”Europska unija na neizravan način podržava etničku politiku, zato što pretpostavlja da se čitava regija zapadnog Balkana treba etnički konsolidirati, prije nego pristupi EU-u”, mišljenje je Sarajlića.

Bruxelles se bavi "čistom politikom"

Themenpaket Schengen Abkommen Ort Schengen

Bruxelles se u međuvremenu ne bavi samo tehničkim pitanjima već sve više ”čistom politikom”, poručuje nekadašnji visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schiling. To potvrđuje i zadnji susret u Butmiru tijekom kojeg su predstavnici međunarodne zajednice domaćim političarima ponudili viznu liberalizaciju, članstvo u NATO i EU, ukoliko prihvate ponuđeni paket ustavnih promjena, tvrdi Schwarz-Schiling. ”Pitam Vas, gdje su sada ta tehnička pitanja? Zar odjednom više ne igraju nikakvu ulogu?

Tu se vidi nepouzdanost takve politike, koju sada sve više vide i građani Bosne i Hercegovine. Time se narušava mir unutar BiH”, naglašava Schwarz-Schiling. Osobama u Bruxellesu koje se bave problematikom balkanskih zemalja nedostaje osjećaj i opće znanje, ocjenjuje Erih Rathfelder, dugogodišnji njemački novinar i dopisnik s Balkana. ”Većina njih uopće ne zna da je jugoslavenska putovnica prije rata bila najbolja putovnica u Europi. To su osnovne stvari koje trebate znati ako se bavite ovom regijom, a to im poznavanje očito nedostaje”, Rathfelderove su riječi.

Autor: Selma Filipović, Berlin

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva