1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH u središtu nove hrvatske politike, a što je sa Srbijom?

Novi hrvatski premijer Andrej Plenković sa šefom diplomacije Davorom Stierom najavljuje: u središtu nove vanjske politike bit će BiH. Što to konkretno znači i kakav će biti odnos prema drugim državama Zapadnog Balkana?

Za novu hrvatsku vladu Hrvati u Bosni i Hercegovini neće biti tek birački jocker. Zauzet će aktivnu ulogu prema BiH čije je unutarnje uređenje za hrvatske građane primjer nefunkcioniranja državnog aparata. Iznenađujuće, i predsjednica Grabar-Kitarović objavljuje da upravo to očekuje od Plenkovićeve garniture, dok se Srbija za sada ne spominje u nakanama nove hrvatske politike.

„Predsjednica, sukreatorica vanjske politike, do sada je  izbjegavala uplitanje u regiju i inzistirala je na drugim prioritetima poput orijentacije Baltik-Crno more. HDZ se vraća pitanjima Balkana kao centralnim pitanjima vanjske politike", u razgovoru za Deutsche Welle kaže dr. Dejan Jović, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji misli da je izdvajanje BiH u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana riskantno i patronizirajuće. „U Hrvatskoj bi bilo puno nezadovoljnih da Slovenija ili Mađarska poruče da smo im mi središnje političko pitanje. Izdvajanje BiH iz konteksta Zapadnog Balkana je opasno i za stabilnost te države. Ako to znači da bi BiH trebala prije ostalih ući u EU, a naglasak na europskom putu BiH indicira da bi to mogao biti slučaj, BiH bi se suočila s vrlo velikim unutarnjim političkim problemima oko postavljanja uvjeta, primjerice Srbiji, za ulazak u Uniju. Veliko je pitanje koliko mala država poput Hrvatske može učiniti u BiH. Tu se pojavljuju daleko moćniji akteri od same Hrvatske kao što su SAD, a u zadnje vrijeme Rusija i Turska. Ni EU tu nije uspio bog zna što učiniti“, kaže nam profesor.

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor

I iskusna političarka, bivša premijerka Jadranka Kosor iznenađena je zaokretom na Pantovčaku. „Što se tiče bilo kakvog zadiranja u politiku susjedne države svi hrvatski političari moraju biti oprezni. Patroniziranje se može loše tumačiti ne samo u toj zemlji, već i šire. Hrvatska mora imati jedinstvenu politiku. Općenito ju nisam vidjela u propaloj vladi HDZ-a i Mosta, kao ni u korelaciji s Pantovčakom. To treba iskristalizirati i strogo pozicionirati u okvire Ustava RH koji kaže da se Hrvatska mora posebno brinuti za Hrvate koji žive izvan Hrvatske."

„Sarajevo uvijek nađe razlog za prigovor“

Kosor napominje da se kao premijerka razilazila u mnogo čemu s tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem, no ne i oko zaštite Hrvata u BiH. „Danas kao problem vidim generaciju političara koji su odgovorni za situaciju u BiH. Kada dođu političari sa svih triju strana koji će biti potpuno iskreni i raditi u interesu jedinstvene države, doći će do pomaka. Hrvati u BiH imaju najtežu poziciju i Ustav jasno govori što u vezi s tim treba činiti. Treba se čuvati bilo kakvih postupaka koji bi se mogli miješati u suverenost. Jer, uz sve probleme koje ima, BiH je suverena država", napominje Kosor.

Očekivano, najave hrvatskog premijera i predsjednice iritiraju Sarajevo iz kojeg prema Zagrebu stižu uvijek skeptične reakcije. „Čak i kad kažete 'dobar dan', netko to može smatrati neprimjerenim. BiH je u svemu što je do sada Hrvatska radila, bez obzira kakve signale slala, uvijek našla razlog za prigovor, jer je vrlo oprezna prema hrvatskoj ulozi. Za to postoje ozbiljni povijesni razlozi, ne samo u devedesetima, veći u četrdesetima. Svako relativiziranje NDH u Hrvatskoj, a HDZ je u tome šampion, u BiH izaziva uznemirenost. Zbog toga u Hrvatskoj moramo biti osjetljivi kako postupamo. Ove najave neće doprinijeti smirivanju tenzija između Zagreba i Sarajeva“, tvrdi Jović.

Potpuni federalizam kao spas za BiH?

Davor Ivo Stier

Novi ministar vanjskih poslova Stier

O redefiniranju Daytonskog sporazuma sve se češće čuje i u samoj Hrvatskoj, a Plenković je već ranije najavio pomoć u ustavnoj reformi BiH po načelima potpunog federalizma. „Vrijeme Dayonskog sporazuma ne treba zanemariti, njegova najveća vrijednost je zaustavljanje rata i spašavanje života. Olako govoriti o tome nije dobro. Zanimljivo, mnogi koji naizgled brinu o sudbini BiH rado su se susretali s Dodikom. Neprihvatljivo je održavanje kontakata na državničkoj razini s osobom koja ne priznaje BiH, kao ni Sarajevo kao glavni grad", kaže Kosor i dodaje: „Novi ministar Stier je bio savjetnik u mojoj vladi i koordinirao je s Pantovčakom događaje o kojima sam govorila. Predsjednik Josipović i ja smo se uvijek zauzimali za jedinstvenu BiH i potpunu ravnopravnost konstitutivnih naroda. Ako će Stier nastaviti tim tragom, to će biti politika koju ću pozdraviti. Ali, znate, puno se toga promijenilo u međuvremenu."

„Teško je koristiti taj pojam federalizacije, jer već unutar BiH postoji federacija s kojom tamošnji, a i Hrvati u Zagrebu, nisu zadovoljni. Zbog toga ne vidim zašto bi bili zadovoljni federalizmom kao modelom za cijelu BiH. Pojmovno bi to moglo izazvati dosta konfuzija. A, ako se pokuša revizija Daytonskog sporazuma, to neće uspjeti. To ne može čak ni EU napraviti“, misli Jović.

EU kao alibi za pritisak

„Mislim da je dobro inzistirati na tom europskom putu. Tu Hrvatska ima pravo biti lider u tumačenju situacije BiH koju mnogi u EK nedovoljno poznaju. Trebamo se pozicionirati kao država koja želi pomoći BiH“, kaže Kosor. No profesor Jović dodaje da se euro integracijski procesi redovito koriste kao alibi za uplitanje u politiku susjednih država. „Čini mi se da je Hrvatska ušla u EU samo zbog toga da bi HDZ unutar zemlje mogao raditi što hoće, bez vanjskog prigovora ili eventualno miješanja koje je do tada bilo snažno; od EU-a do Haškog suda i UN-a. U vanjskopolitičkom smislu, jedino što je HDZ u EU-u pokazao jest da ima negativnu politiku pritisaka i uvjetovanja prema Srbiji i politiku patroniziranja prema BiH. Ne vidim ništa drugo u čemu je Hrvatska koju je vodio HDZ imala inicijativu unutar EU-a."

Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar-Kitarović

Susret Grabar-Kitarović - Vučić: "Na nekoj razini dojma"

Iako Zagreb s vremena na vrijeme šalje poruku kako su BiH i Srbija unutar Unije hrvatski i europski interes, Kosor kaže da je sadržaja premalo te da sve ostaje na površini. „To su povremeni sastanci i fotografiranja, ali bez suštinskog pomaka. Recimo, susret Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića, u vrijeme dok on kao mandatar još nema ovlasti, a ona nema nikakvih ovlasti u ime države potpisivati nikakve deklaracije ili sporazume. To je na nekoj razini dojma.“ Slična je situacija i s BiH, misli Kosor i dodaje da je puno toga propušteno kada se bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač nije pojavio u Bruxellesu u trenutku dok je Srbija otvarala pregovaračka poglavlja 23 i 24. „Tamo je za stolom trebao istaknuti sve naše dvojbe i uvjete; posebno oko zakona kojim Srbija proganja hrvatske branitelje i potrage za nestalima. Potraga je lako rješiv problem jer velik broj odgovora na goruća pitanja leži u arhivima neprijateljske JNA." No Beograd, smatra Kosor, igra dvostruku igru, jer bi otkrivanje pojedinosti otvorili i pitanje kaznenih odgovornosti u Srbiji. „ Ali to Hrvatska treba suvislo i koncentrirano artikulirati. Srbija, ako želi biti članica EU-a, mora priznati presude međunarodnih sudova, primjerice o genocidu u Srebrenici."

U nastavku bez spektakularnih obračuna

Jović, s druge strane, napominje da je Hrvatska prema Srbiji vodila isključivo politiku blokiranja ulaska u EU, a ta neuspjela politika, smatra, glavni je razlog što Kovač više nije ministar. „Njegova politika je dovela do bumeranga pa je hrvatska pozicija u EU-u oslabila. Ne vidim da su on, Orešković i Karamarko pomagali bilo kakve brze integracije. Čini mi se da je za Zapadni Balkan jedino rješenje – brzo integriranje svih odjednom; grupiranje tih zemalja, a ne individualni pristup. Ali svjestan sam da u ovom trenutku među članicama ne postoji prevelika volja za daljnjim proširenjem."

Dejan Jović

Dejan Jović

Nakon rafalne razmjene prosvjednih nota koje su Zagreb i Beograd koristili u dnevnopolitičke svrhe, situacija se nije bitno poboljšala. „Nedefinirana je zbog djelotvornosti MVP-a i pale vlade u cjelini, ali i neobične politike koju paralelno vodi predsjednica. Bivši ministar Kovač je čak zabranio da se govori regija pa se moralo govoriti susjedstvo. Ne smijemo se baviti tricama, jer mi smo susjedi i zauvijek ćemo živjeti jedni pored drugih", kaže Kosor.

„Ovo je možda šansa za novi početak u kojem će barem ton biti primjereniji i neće se stvarati nezadovoljstvo javnog mnijenja prema onima s druge strane. Plenković neće davati spektakularne izjave kakve je davao Milanović ili Kovač. No interesi koje je HDZ formulirao ostaju isti ili vrlo slični pa se sama politika neće voditi bitno drugačije“, zaključuje profesor Jović najavljujući nastavak patroniziranja BiH i skepse prema Srbiji.

 

Preporuka uredništva