1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH u borbi protiv ilegalnih migracija

Ilegalne migracije su veliki globalni izazov. Iako još nije opterećena ovom pojavom poput nekih zemalja u okruženju, s ilegalnim migracijama se susreće i BiH na čije granice uskoro stiže i tzv. šengenska zona.

Ilegalni migranti BiH uglavnom koriste kao tranzitno područje za odlazak u države zapadne Europe, a samo se manji broj njih zadržava u ovoj zemlji. Za razliku od ostalih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, BiH je u najpovoljnijem položaju kada je riječ o ovoj pojavi, kaže direktor bosansko-hercegovačke Službe za poslove sa strancima Dragan Mektić.

„To nije slučajno, jer BiH ima dobro uspostavljen pravni okvir i institucionalni sustav koji nam omogućava da se uspješno suočavamo s ovim problemom. Mi ilegalnim migrantima nismo interesantni kao zemlja krajnje destinacije, ali smo im vrlo zanimljivi kao tranzitna zemlja u vezi s tzv. balkanskom rutom“, kaže Mektić za Deutsche Welle.

Hrvatska bi za dvije godine mogla postati članica tzv. šengenske zone, što znači da 1.100 km granice s Bosnom i Hercegovinom tada postaje šengenska granica. „Istina je da će tada biti pojačan interes za tranzit preko BiH, ali mi smo se i prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju pripremali za taj problem. Zato sada imamo institucionalne i pravne kapacitete da se uspješno suprotstavimo jednoj takvoj pojavi“, kaže Mektić.

Vizni režim – mač s dvije oštrice

I pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković očekuje povećan migracijski pritisak na BiH nakon ulaska Hrvatske u šengensku zonu. „Vizna politika je samo jedan segment zaštite, ali mi ne možemo očekivati da se drugi otvaraju prema nema u smislu slobodnog viznog režima dok se mi zatvaramo prema drugima. Naravno, sa zemljama visokog migracijskog rizika BiH će i dalje imati vizni režim“, kaže Perković.

Izbjeglice u punoj čekaonici

Mnogima je cilj Njemačka, ali ni ovdje izbjeglice ne čeka med i mlijeko

Jedan od najvećih problema s kojima se mjerodavni u BiH suočavaju u borbi protiv ilegalne migracije je utvrđivanje identiteta ilegalnih migranata. Bez utvrđenog identiteta ne može biti pokrenut proces povratka ilegalnog migranta u zemlju iz koje je došao. Do utvrđivanja identiteta ilegalni migranti se tretiraju u skladu s konvencijama koje štite ljudska prava, što je skup proces.

U borbi protiv ilegalne migracije važna je i regionalna suradnja, a balkanskim državama često je potrebna i podrška zemalja zapadne Europe. Švicarska je jedna od europskih država koja BiH pomaže u razvijanju sustava za sprječavanje migranata da se dokopaju zemalja zapadne Europe, kazao je na nedavno održanoj konferenciji o ilegalnim migracijama u Sarajevu zamjenik švicarskog veleposlanika u BiH Joseph Guntern.

Zakoni trebaju biti usklađeni s europskim standardima

Guntern smatra da je BiH atraktivna tranzitna zemlja, posebno nakon pristupanja Hrvatske EU-u. „BiH se s ovim problemom ne može nositi sama, zbog čega je važan regionalni pristup i kroz Regionalnu inicijativu za migracije (MARRI). Ta Inicijativa ima dobre regionalne projekte koji doprinose poboljšanju komunikacije i identificiranju onog što zemljama regije nedostaje.“

Izbjeglički šatori

Neki kampiraju tjednima u blizini francuskoga Calaisa u nadi da će se nekako prebaciti u Veliku Britaniju

„Radi se i na poboljšanju infrastrukture, odnosno na smještaju regularnih migranata, poboljšanju znanja kako postupati s ilegalnim migrantima jer su oni uglavnom žrtve koje su u teškoj situaciji i koje se iskorištavaju“, rekao je zamjenik švicarskog veleposlanika.

Direktor organizacije MARRI Trpe Stojanovski smatra da države regija razvijaju „prilično dobru“ mrežu suradnje. On je rekao da migracije koje se događaju u Makedoniji, preko Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije sežu i do BiH. Dodao je da na ovaj opasan put migranti kreću uglavnom zbog velikog siromaštva i da mnogi ne stižu do željene destinacije.

U BiH je u tijeku i reforma zakonodavnog okvira za sprječavanje ilegalnih migracija. Radi se o izradi Zakona o strancima i Zakona o azilu. Ova zakonska rješenja potpuno su usklađena s europskim standardima, a očekuje se da budu usvojena do kraja 2015. godine.

Preporuka uredništva