1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

BiH podijeljena oko haaške presude

Presuda nekadašnjem političkom i vojnom vrhu Herceg Bosne dočekana je različito u BiH. Sada se postavlja pitanje odnosa na međunarodnom planu i posljedica koje bi prvostupanjska presuda mogla prouzročiti.

Haaški tribunal

Haaški tribunal

Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, nekadašnji politički i vojni vođe tzv.Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora. Za svih šest osuđenika dokazano je sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čijem čelu je bio tadašnji predsjednik Republike Hrvatske, Franjo Tuđman.

Edin Batlak iz Udruženja logoraša Mostar nije htio komentirati visinu presude ali je rekao kako se radi o presudi jednoj politici. "Jer, i kazna od 20 ili 40 godina ne može vratiti u život one kojih nema. Važno je da je danas osuđena jedna politika, ratna politika koja je donijela silne nevolje na ovim prostorima“, istaknuo je Batlak.

Ipak, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Mostar, Petar Zelenika ne misli tako. Osuđuje sve zločine ali i naglašava da je "očito da se radi o političkoj presudi". On kaže da nijedan od osuđenih „nije osobno počinio zločin“ i dodaje: „Tko je nas napadao, tko je napao Mostar, tko je rušio ovo?", upitao je Zelenika.

Osloboditelji BiH?

Bivši logor Dretelj u Mostaru

Bivši logor Dretelj u Mostaru

I veliki dio hrvatske javnosti u Bosni i Hercegovini presudu je doživio kao još jedan pritisak suda u Den Haagu, koji je, kako kažu, ponovo Hrvate stavio na stup srama. Ivo Miro Jović, nekadašnji član Predsjedništva BiH i član HDZ-a BiH kaže da su osuđena šestorica nekadašnjih dužnosnika Herceg Bosne zapravo "osloboditelji BiH". "Jer, mi znamo što se dogodilo, da bi Bihać bio nova Srebrenica. Da nije bilo HVO-a i Hrvatske vojske, BiH sigurno ne bi preživjela kao država. Jasno je da je Haški tribunal politički sud. Njegove presude su anuliranje političke volje Hrvata u BiH," zaključuje Jović.

Društvo za ugrožene narode BiH bilo je dio sudskog procesa u istraživanju zločina na prostoru Herceg-Bosne. Fadila Memišević, predsjednica Udruženja kaže da je ovom presudom pokazano da je BiH bila žrtva dvostruke agresije - od strane Srbije i od strane Hrvatske. Iako nisu zadovoljni kaznom, Memišević kaže da je kvalifikacija „udruženi zločinački pothvat“ u ovom slučaju mnogo važnija. "Tribunal je potvrdio kako je Hrvatska sudjelovala u agresiji što je izuzetno važno. Mislim da mi u BiH možemo biti zadovoljni i da je ovo jedna pravedna presuda", kaže Memišević.

Srbija oslobođena za agresiju za razliku od Hrvatske

Tribunal je utvrdio da je cilj bila uspostava entiteta s hrvatskom većinom na području BiH a nakon toga pripajanje Hrvatskoj ili osnivanje neovisne države.

Pored navedene šestorice, Vijeće tribunala navelo je da je u kreiranju plana zločinačkog pothvata sudjelovao i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i ministar odbrane Gojko Šušak.Sveučilišni profesor iz Sarajeva Enver Kazaz kao bitnu činjenicu ističe upravo ovaj podatak i dodaje: "To znači da presuda podrazumijeva da je Hrvatska osuđena za agresiju na BiH. Postavlja se pitanje ako je Srbija oslobođena za agresiju na BiH, prema kojem kriteriju je ovdje suđeno vrhu Hrvatske. To pitanje će dodatno zakomplicirati odnose u regiji".

Enver Kazaz

Enver Kazaz

Sveučilišni profesor iz Mostara Slavo Kukić smatra da dio presude koji se tiče sudjelovanja Hrvatske u sukobima može imati određene posljedice na međunarodnom planu ali da od aktualne politike ovisi razvoj situacije i međudržavnih odnosa. "Ja mislim da su ova društva sazrela da tu prošlost ostave iza sebe koja jest ružna ali da smo danas pametniji nego jučer da kako bi mogli racionalnije razmišljati. Ono što je bilo ne da se popraviti ali može se ostaviti iza sebe i graditi normalnije međudržavne odnose."