1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"BiH može postati destabilizirajući faktor na Balkanu"

BiH ne može doći ni u kakvu izvanrednu situaciju bez sudjelovanja Hrvatske i Srbije, upozorava bosanskohercegovački novinar i diplomat Zlatko Dizdarević. Zato bi stanje u BiH moglo uzrokovati destabilizaciju regije.

DDW: Gospodine Dizdareviću, navikli smo da se uoči izbora u BiH političari okrenu podizanju međunacionalnih tenzija. Uklapa li se u tu shemu i ovo čega smo svjedoci proteklih tjedana, od pitanja referenduma u RS pa do spominjanja rata, ili je ovoga puta u igri mnogo više od obične izborne kampanje?

Zlatko Dizdarević: Nema sumnje da je u pitanju predizborna kampanja, ali mislim da je cijela priča izašla iz okvira standardnih podizanja tenzija i provociranja javnosti kako bi se dobili bolji izborni rezultati. Ovoga puta je mnogo gore jer ta politika rastakanja BiH i proizvodnje animoziteta sve do mržnje traje već dvadeset godina i polučila je rezultate koji su već vrlo blizu jednoj crvenoj liniji preko koje se više ne može. Čak ako je netko i imao namjeru da to ostane u okvirima predizborne kampanje, mislim da je bio krajnje kratkovidan jer je stvar došla do točke koja je mnogo ozbiljnija.

Neki političari, prvenstveno Bošnjaci, prizivaju OHR i međunarodnu zajednicu kao svojevrsnog čuvara Dejtonskog sporazuma da reagira. S obzirom na krizu u EU-u, jesu li takva očekivanja realna?

Zlatko Dizdarević

Dizdarević upozorava da se došlo do "crvene linije"

Nisu realna iz barem dva razloga. Prvi je da ova država nikada neće doći na „zelenu granu" ukoliko ne nađe vlastite snage i vlastiti interes da se emancipira kao država. Druga stvar je što se ne razumije s razine „malih političkih optika“ koje caruju ovdje da mi nismo faktor ni za međunarodnu zajednicu ni za EU u onoj mjeri u kojoj se to ovdje misli. Svjetski fokus je sada prebačen na Bliski istok i Balkan je u usporedbi s tim čisti „Disneyland".

Spominjete Bliski istok gdje bitnu ulogu igra i Rusija. Ona je aktivna i na Balkanu. Milorad Dodik je u Moskvi tražio podršku za referendum u RS. Kako Vi gledate na ulogu Rusije, ali i Srbije?

Treba shvatiti da se Rusija vratila na veliku svjetsku političku scenu. Mislim da Rusija nije zainteresirana za dodatnu destabilizaciju Balkana. Naravno da oni doživljavaju Srbiju i RS kao dio svoje interesne zone ovdje, ali ne mislim da Rusija dalje potkopava stabilnost Balkana ili BiH. Na kraju krajeva, zašto to ne reći, Rusija ima pravo zastupati ovdje svoje interese, baš kao što to čine i svi ostali. Što se Srbije tiče, mislim da rukovodstvo Srbije ima svoje opredjeljenje prema EU-u i ne vjerujem da će ono iz emocionalnih ili lažno povijesnih razloga žrtvovati svoje aktualne interese zbog RS, odnosno zbog loše politike koju vodi RS.

Mnogi obični ljudi su zabrinuti da bi moglo doći do eskalacije.

Ja nisam zabrinut u smislu u kojem neki danas govore – u smislu da će izbiti rat. Točno je i da ljudi misle da će se sve vratiti u staru kolotečinu nakon izbora. Isto tako je točno da je Bosne i Hercegovine sve manje i manje. Bez obzira koliko se EU, prema mom mišljenju, skandalozno trudio pohvaliti nešto što ovdje ne postoji. Pazite, ocjena po kojoj su rezultati reformske agende u BiH „impresivni" je na nivou Montyja Pythona. Razumijem da se takvog logikom pokušava spustiti lopta i „omekšati“ situacija. Međutim, sve dok se ne shvati da nema europske budućnosti ukoliko se ne postigne unutarnja državna konstitucija na temelju zajedničkih interesa, a ne na temelju sukobljavanja, od toga nema ništa. Jedan od uvjeta za aplikaciju bio je mehanizam koordinacije. Taj mehanizam je sada takav da ne postoji mogućnost da postojeće državne ustavne strukture predstavljaju BiH, nego se priznaje da BiH čini rastureni sistem više institucija i više politika. Taj mehanizam ima 13 faktora u sebi koji se trebaju dogovoriti o zajedničkim interesima u pregovorima s EU-om. Pa ovdje se dva, tri faktora ne mogu dogovoriti o tome, a kamoli 13! To je plod razmišljanja EU da se ovdje radi o logičnoj državi, a BiH to nije. Sve dotle dok netko ne pokuša uspostaviti ovdje minimum zajedničkog državnog suvereniteta, na temeljima zajedničkih interesa, sve dotle od ovoga nema ništa.

Članovi Predsjedništva BiH se ne miješaju jedan drugom u interesne zone

Članovi Predsjedništva BiH se "ne miješaju jedan drugom u interesne zone"

Ima li onih koji razmišljaju drugačije, koji djeluju s pozicija zajedničkih interesa?

Naravno da ovdje ima ljudi koji razmišljaju drugačije, čak i u postojećim strukturama. Recimo, mnogi ovdje doživljavaju ministra Mirka Šarovića kao jednog od rijetkih koji razmišlja sa stanovišta interesa BiH, zato što se čovjek bori za to da kompletna BiH može izvoziti svoje proizvode. Dakle, nije točno da ne može. Međutim, vi imate frankenštajnsku organizaciju društva u kojoj je smisao unutar tri odvojena identiteta kako da jedni nadigraju druge. I na toj osnovi se stvorila politika animoziteta, do mržnje prema onome drugome, zato što se samo tako dobivaju glasovi. Zato je logično da će stvari i dalje ići samo u pravcu podjele. Ta podjela je vidljiva i u samom Predsjedništvu BiH gdje se članovi ne miješaju jedan drugom u poslove, recimo, imenovanja veleposlanika. Imate apsurdnu situaciju da Ustavni sud proglasi nelegalnim referendum, a da Mladen Ivanić, kao član Predsjedništva BiH najavi da će izaći na glasanje. Pri tome on nije ništa drugačiji od druge dvojice članova u nekoj drugoj situaciji.

Više puta spominjete da se došlo do „crvene linije". Što prema Vašem mišljenju predstavlja ta „crvena linija"?

Predstavlja raspad BiH. Ne mislim da on mora biti krvav, ali će se doći do apsurdne blokade u kojoj ni mi sami sebi nećemo biti država, niti ćemo biti faktor stabilnosti u regiji. Što više, bit ćemo vrlo infektivni u regiji jer BiH ne može doći ni u kakvu izvanrednu situaciju bez sudjelovanja Hrvatske i Srbije, pa i Turske s treće strane. Turska sada odjednom postaje fantazija za dio BiH i identitet bošnjački se traži u Turskoj. Kakve veze ona ima s identitetom BiH? Zato „crvena linija“ znači da će BiH postati ozbiljan faktor destabilizacije regije.

Zlatko Dizdarević je novinar, autor i diplomat. Bio je urednik lista Oslobođenje, magazina Svijet i Nedjelja, veleposlanik BiH u Hrvatskoj i u nizu arapskih zemalja.

Preporuka uredništva