1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH korak bliže EU-u

Zdravko Ljubas16. veljače 2016

Više od 20 godina nakon rata BiH je službeno podnijela zahtjev za članstvo u EU-u. Pred tom zemljom je velik posao: od reforme Ustava do ispunjavanja kriterija za članstvo.

https://p.dw.com/p/1Hw5q
Belgien Bosnien-Herzegowina reicht Antrag auf EU-Beitritt ein
Foto: picture-alliance/AP Photo/V. Mayo

"Iz Bruxellesa nam (16. 2.) dolazi delegacija za otpočimanje pregovora oko adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)... Vijeće ministara je usvojilo pregovaračku poziciju... a dobit ćemo i poziciju ili stav Europske komisije", izjavio je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Dio pozicije BiH u pregovorima s delegacijom iz Bruxellesa, dodaje on, bit će redefiniranje pregovaračke pozicije BiH i kretanje u susret kompromisu s Europskom komisijom, što treba sadržavati "fazno prilagođavanje u jednom dužem razdoblju i kompenzatorske mjere prema BiH s obzirom na ranjivost poljoprivrednog sektora u našoj zemlji".

"To je bit. Uz to mogu reći da smo tražili i odgovarajuće kvote. Nije tajna s obzirom na to da je to bio naš zahtjev i u prošloj pregovaračkoj poziciji, da smo tražili posebne kvote za šećer, ribu, vino i posebne kvote za voće i povrće", kaže Šarović. Takav stav podržava i njegova stranačka kolegica Aleksandra Pandurević, šefica Kluba zastupnika SDS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja smatra da BiH "ima veliki problem oko trgovinskih kvota i da očekuje da EU pokaže razumijevanje i ponudi uvjete bar kakve ima Srbija". "Ukoliko EU ostane pri svojim stavovima, bojim se da ćemo imati ozbiljnih problema, posebno naša domaća proizvodnja, tako da očekujem da će EU imati sluha za BiH", naglasila je Pandurević.

Mirko Šarović
Mirko ŠarovićFoto: Klix.ba

Šansa za napredak

Delegacija Europske komisije u Sarajevo stiže samo dan nakon što je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović u Bruxellesu uručio aplikaciju trenutnom predsjedatelju EU-a – nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu, čime je otvoreno novo poglavlje u napretku BiH ka EU-u. Reakcije u BiH su različite, no svi su složni u jednom – još dosta toga treba uraditi kako bi BiH zaista i postala dijelom velike europske obitelji. Ministar Šarović smatra da će već sama predaja aplikacije, kao i faza njezinog prihvaćanja, pridonijeti stabilnosti BiH. "Prijem BiH u EU donio bi nužne standarde koji danas važe u Uniji i koji su važni i za BiH. Ono što je najvažnije za ovu zemlju je značajna šansa koja bi bila dana ovom društvu, da napreduje", kaže Šarović.

Aplikacija za članstvo, ukoliko je dužnosnici EU-a ocijene kredibilnom, Bosni i Hercegovini mogla bi otvoriti i nove predpristupne fondove (IPA). "BiH je do sada koristila određena sredstva iz predpristupnih fondova EU-a za procese izgradnje demokracije. Ono što nismo mogli koristiti je zapravo ono što ovu zemlju najviše interesira, a to su infrastruktura i poljoprivreda", tvrdi ekonomski analitičar Zlatko Hurtić za Deutsche Welle. Takvi fondovi bili su nedostupni, dodaje, jer nije bila podnesena aplikacija, niti BiH ima status kandidata. "Ovo sad mijenja situaciju", naglašava Hurtić.

Bez nacionalne strategije nema pomaka

Kočnice su, dodaje, ipak još dosta jake, a glavna kočnica je nepostojanje nacionalne strategije. Kočničari su, prema njegovom mišljenju, poznati: "Propušteno je dosta sredstava zbog poznatih problema – protivljenja Republike Srpske bilo kakvoj nacionalnoj strategiji." Mnogo sredstava iz predpristupnih fondova EU-a, tvrdi on, do sada je izgubljeno upravo zbog nepostojanja nacionalne strategije, a "Europska komisija je u posljednje vrijeme sredstva, da ne bi propadala, davala Međunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, pa čak ulagala i u neke studije, koje nama nisu potrebne..."

Hurtić smatra da je tek Vijeće ministara pod predsjedanjem Denisa Zvizdića stvorilo neke mogućnosti da se kreiraju nacionalne strategije za različite infrastrukturne projekte, za koje bi mogla biti povučena značajna sredstva iz IPA fondova. Ipak, naglašava da "postoji ozbiljan problem kod nas što još uvijek ... nismo razvili te instrumente na osnovi kojih ćemo moći koristiti ta sredstva i čak kad nam budu raspoloživa u ovoj nekoj fazi nakon podnošenja aplikacije. Dakle, nemamo još uvijek mehanizam za usvajanje takozvane nacionalne strategije, što jest preduvjet za korištenje bilo kakvih IPA sredstava".

Napominje da je jedna razvojna nacionalna strategija bila usvojena 2006. godine prije prve serije IPA fondova za BiH, no važenje tog dokumenta isteklo je već 2008. godine. "Nakon što je sada predana aplikacija, nacionalna strategija će morati biti usvojena, kako bi se moglo pristupiti predpristupnim fondovima", zaključuje Hurtić.

Više dogovora, više fondova

Kako je navedeno u izvještaju Direkcije za europske integracije BiH početkom ove godine, iz IPA fondova za BiH od 2007. do 2013. godine, u vrijednosti od preko pola milijarde eura, ugovoreno je, zaključno sa studenim 2015. godine, oko 87 posto tog iznosa, ili nešto manje od 447 milijuna eura. Ukoliko se političari u BiH suglase oko europskog puta BiH i ozbiljno porade na nacionalnoj strategiji, smatra Hurtić, uskoro bi, nakon podnesene aplikacije za članstvo u EU-u, za BiH mogli biti otvoreni i mnogo izdašniji IPA fondovi.

Borjana Krišto
Borjana KrištoFoto: DW

A političari su svjesni da im predstoji mnogo posla kako bi BiH dobila solidnu šansu da postane članicom EU-a. "Poslije aplikacije nas čeka jedan ogroman posao. Uvažavajući sve složenosti i specifičnosti BiH, očekuje nas veliki rad, traženje kompromisa, ispunjavanje svih onih uvjeta koji su postavljeni pred nas Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i naravno sve ono što je pobrojano u uvjetima za svaku zemlju", izjavila je Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Osim na brojnim infrastrukturnim projektima, kako je dodala, BiH mora poraditi i na "reformi izbornog zakonodavstva, presudi Suda za ljudska prava (slučaj Sejdić-Finci), jer su to sve stvari koje su postavljene kao uvjeti i kriteriji".

Europska unija bi Bosni i Hercegovini trebala donijeti napredak i prosperitet, te pomoći u jačanju državnih institucija i daljnjoj izgradnji funkcionalnog sustava. BiH bi, kako tvrdi ministar Mirko Šarović, u Europsku uniju "unijela jednu složenu, multietničku zemlju, lijepu zemlju". "Vjerojatno bismo unijeli i dozu briga za sam EU, to je sigurno, jer bi više pozornosti trebali i morali posvetiti BiH, bremenitoj svim ovim problemima s kojima se danas suočava", zaključuje Šarović.