1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Biciklisti iz Beograda stižu u Srebrenicu

Na obilježavanju 18-te godišnjice srebreničkog genocida u Potočarima prvi put će biti i grupa biciklista iz Srbije. Cilj je iskazivanje solidarnosti sa žrtvama genocida.

Nina Đurđević-Filipović

Nina Đurđević-Filipović

Beograđanka Nina Đurđević-Filipović kaže da su ona, Eva Dinić i Vladimir Jevtić prošle godine sudjelovali u Maršu mira i vidjevši bicikliste s raznih strana, došli na ideju da i oni pokušaju organizirati nešto slično iz Beograda. “Odlučili smo voziti se na biciklima tri dana kroz Srbiju i doći na komemoraciju u Potočare”, priča Nina.

Na pitanje - što je cilj njihovog dolaska, odgovara Vladimir Jevtić, nastavnik povijesti iz Srebrenici susjedne Bajine Bašte: “Mi želimo reći da zločini, koje su počinile razne srpske vojske i paravojske na području bivše Jugoslavije, naročito u Bosni i Hercegovini, nisu učinjeni u naše ime”. On kaže da, iako je imao samo 13 godina, dobro se sjeća ratnih dana. “Bio sam na neki način svjedokom nazočnosti raznih vojnih i paravojnih snaga koje su praktično sprovodile agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu”, kaže on.

Uvrede na putu za Srebrenicu

Nađa Duhaček

Nađa Duhaček

Srbija je proglašena odgovornom za nespriječavanje genocida u Srebrenici. Sudionici ove biciklističke akcije željeli su podsjetitit stanovnike mjesta kroz koja su prošli na ulogu Srbije u ratu u Bosni i Hercegovini. Još jedna Beograđanka, Nađa Duhaček, kaže da je tijekom trodnevnog puta i 220 kilometara provedenih na biciklu razmišljala o onome što su doživjeli ljudi u Srebrenici i da je posebno dirnuta toplim dočekom. “Moj najveći dojam je zapravo i ta neka velikodušnost ljudi odavde koji nas dočekuju otvorenih ruku”, kaže Nađa Duhaček.

Ona je ugodno iznenađena, tim više što su od starta iz Beograda biciklisti doživljavali neugodnosti.“Na putu od Beograda, u Šapcu i Loznici, susretali smo se s ljudima koji su jako glasno izražavali svoje neslaganje s ovim našim dolaskom i još više simbolikom koju on znači. Vrhunac uvreda doživjeli smo u Bratuncu”, kaže Nađa. “No, onda nekoliko metara dalje, ljudi su nas počeli tapšati i govoriti nam – hvala. Onda više nisam ni bila umorna”, ističe Nađa.

Na naše pitanje koliko prosječni građanin Srbije zna o tome što se desilo u Srebrenici Nina Đurđević-Filipović kaže: “Moj dojam je da to ne žele vidjeti, da ne žele o tome pričati, jednostavno, ne žele se s time suočiti”.

U Potočarima će danas, 11.7. biti pokopani posmrtni ostati još 409 žrtava genocida

U Potočarima će danas, 11.7. biti pokopani posmrtni ostati još 409 žrtava genocida

Mediji u Srbiji šute

“O tome najbolje svjedoči i odnos medija prema nama”, kaže Nađa Duhaček i dodaje: “Nitko nije prenio ništa o našem dolasku. Svi koji su nešto o nama objavili su mediji iz regije, prije svega iz Bosne. No, o nama izvještavaju i svjetski mediji”.

“Građani Srbije nemaju pravo šutjeti o onom što se desilo, naročito onim u BiH”, kaže Vladimir Jevtić. “Ukoliko netko ne kaže vrlo jasno da to nije učinjeno u njegovo ime, on je tada zapravo ako ne sudionik a onda barem netko tko je na neki način suodgovoran”.

Suočavanje s prošlošću – osnova za budućnost

Vladimir Jevtić

Vladimir Jevtić

Jevtić za kraj poručuje da ozbiljnog pomirenja među narodima ne može biti i da se zlo može ponoviti ako se ne suočimo s istinom. “Ukoliko se stvari guraju pod tepih one će eskalirati u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti. Mi ako hoćemo graditi neke zdrave odnose u regiji, moramo se jednostavno suočiti sa svim onim što je činjeno u naše ime na prostorima biše Jugoslavije tijekom devedesetih godina”, kaže Vladimir Jevtić.

Preporuka uredništva